I. TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim Zakonom uredjuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijasnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunisticke vlasti, a koja je prenesena u opcenarodnu imovinu, drzavno, drustveno ili zadruzno vlasnistvo (u daljnjem tekstu: drustveno vlasnistvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i nacinima navedenim u ovom Zakonu.

Naknada za imovinu oduzetu prijasnjim vlasnicima u smislu ovoga Zakona u nacelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno u naravi.

Ako neka osoba stjece pravo na naknadu odredjene imovine u naravi, iz razloga obrane ili nacionalne sigurnosti zemlje moze joj se dati druga odgovarajuca imovina u vlasnistvo ili druga odgovarajuca naknada.

Konfiscirana imovina daje se u vlasnistvo prijasnjem vlasniku prema odredbama ovoga Zakona, a ako to nije moguce po odredbama ovoga Zakona prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.

Prijasnjim vlasnikom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizicke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz clanka 2. ovoga Zakona te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona, odnosno njihovi nasljednici i pravni sljednici.

Clanak 2.

Prijasnjem vlasniku utvrdjuje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao sto su:

1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvrsenju konfiskacije ("Sluzbeni list DFJ", br. 40/45. i 70/45.),

2. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvrsenju konfiskacije ("Sluzbeni list FNRJ", br. 61/46.),

3. Zakon o postupanju sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom, koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaca ("Sluzbeni list DFJ", br. 36/45.),

4. Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaca ("Sluzbeni list FNRJ", br. 64/46., 105/46., 88/47. i 99/48.),

5. Zakon o suzbijanju nedopustene trgovine, nedopustene spekulacije i privredne sabotaze ("Sluzbeni list FNRJ", br. 56/46.),

6. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stecene za vrijeme neprijateljske okupacije ("Sluzbeni list DFJ", br. 36/45.),

7. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju ratne dobiti, stecene za vrijeme neprijateljske okupacije ("Sluzbeni list FNRJ", br. 52/46.),

8. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeca ("Sluzbeni list FNRJ", br. 98/46. i 35/48.),

9. Zakon o prelazu u drzavno vlasnistvo neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba ("Sluzbeni list FNRJ", br. 63/46.),

10. Osnovni zakon o eksproprijaciji ("Sluzbeni list FNRJ", br. 28/47.),

11. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradjevinskog zemljista ("Sluzbeni list FNRJ", br. 52/58.),

12. Zakon o uredjivanju i koristenju gradskog zemljista ("Narodne novine", br. 6/63.),

13. Zakon o odredjivanju gradjevinskog zemljista u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Sluzbeni list SFRJ", br. 5/68. i 20/69. i "Narodne novine", br. 30/68.),

14. Zakon o uredjenju i davanju na koristenje gradjevinskog zemljista ("Narodne novine", br. 20/69.),

15. Zakon o gradjevinskom zemljistu ("Narodne novine", br. 54/80., 42/86., 61/88. i 48/88. - procisceni tekst, 16/90. i 53/90.),

16. Zakon o prometu zemljista i zgrada ("Sluzbeni list SFRJ", br. 43/65., 57/65. i 17/67. i "Narodne novine", br. 52/71. i 52/73.),

17. Zakon o udruzenom radu ("Sluzbeni list SFRJ", br. 53/76., 57/83., 85/87., 6/88. i 38/88.),

18. Odluka o uredjenju agrarnih odnosa i ponistenju drazbi na podrucju oblasnog Narodnog odbora za Istru ("Sluzbeni list FNRJ", br. 191/46),

19. Naredba o izmjeni te o sprovadjanju u zivot Odluke Oblasnog Narodnog Odbora za Istru o uredjenju agrarnih odnosa i ponistenju drazbi na podrucju Oblasnog Narodnog Odbora za Istru od 21. XII. 1946. ("Sluzbeni list", br. 191/46.),

20. Zakon o proglasenju imovine zemljisnih i njima slicnih zajednica te krajiskih imovnih opcina opcenarodnom imovinom ("Narodne novine", br. 36/47., 51/58. i 13/87.),

21. Zakon o izvrsenju kazni, mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera ("Sluzbeni list FNRJ", br. 47/51.),

22. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Sluzbeni list DFJ", br. 64/45., "Sluzbeni list FNRJ", br. 24/46., 101/47., 105/48., 21/56. i 55/57. i "Sluzbeni list SFRJ", br. 10/65.),

23. Zakon o provodjenju agrarne reforme i kolonizacije na podrucju Narodne Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 111/47., 25/58., 58/57., 62/57., 32/62.),

24. Osnovni zakon o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim sumskim posjedima ("Sluzbeni list FNRJ", br. 61/46.),

25. Zakon o poljoprivrednom zemljisnom fondu opcenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama ("Sluzbeni list FNRJ", br. 22/53., 27/53., 4/57. i 46/62. i "Sluzbeni list SFRJ", br. 10/65.),

26. Zakon o poljoprivrednom zemljistu ("Narodne novine", br. 26/84.),

27. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i o oduzimanju nezakonito stecene imovine ("Narodne novine", br. 14/84.),

28. Zakon o udruzivanjima, zborovima i drugim javnim skupovima ("Sluzbeni list FNRJ", br. 51/46. i 29/47.),

29. Zakon o drzavljanstvu Narodne Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 18/50.),

30. Zakon o drzavljanstvu ("Sluzbeni list DFRJ", br. 64/45. i 105/48.),

31. Osnovni zakon o iskoristavanju poljoprivrednog zemljista ("Sluzbeni list SFRJ", br. 25/65., 12/67. i 14/70. i "Narodne novine", br. 52/71. i 52/73.),

32. Zakon o provodjenju pojedinih odredaba zakona o iskoristavanju poljoprivrednog zemljista ("Narodne novine", br. 25/60.).

Odredbe ovoga Zakona odnose se i na sve druge slucajeve u kojima je imovina oduzeta na temelju odluke o konfiskaciji, neovisno o tome koje tijelo je donijelo odluku o konfiskaciji, i primjenom kojega propisa je odluka o konfiskaciji donesena i izvrsena.

Clanak 3.

Prijasnjem vlasniku utvrdjuje se pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rjesenjima i drugim aktima sto su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine do donosenja ili u provedbi propisa iz clanka 2. ovoga Zakona, kao i na naknadu imovine oduzete bez pravnoga osnova ili bez propisa.

Clanak 4.

Osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kazneno djelo, u kojoj je izrecena kazna konfiskacije imovine, ili zastitna mjera konfiskacije imovine uz kaznu, konfiscirana imovina dati ce se u vlasnistvo ili dati naknada prema odredbama ovoga Zakona, ako je rijec o presudama sudova bivse Jugoslavije od 15. svibnja 1945. godine do 25. lipnja 1991. godine za politicka kaznena djela, politicki motivirana kaznena djela, ili druga kaznena djela, ako je do osudjujuce presude doslo zlouporabom prava ili politicke moci.

Pod zlouporabom prava ili politicke moci smatrat ce se slucajevi u kojima je doslo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krsi medjunarodno priznata nacela pravne drzave i demokratskog drustva ili proturjeci javnom poretku Republike Hrvatske.

Odluka iz stavka 1. ovog clanka donosi se po pribavljenom misljenju Drzavnog odvjetnika Republike Hrvatske. U dvojbenim slucajevima, trazitelj vracanja imovine, uputit ce se da prije donosenja odluke o njegovu zahtjevu, sukladno zakonu pokrene postupak za ponistenje kaznene presude.

Pravo na naknadu za imovinu oduzetu konfiskacijom na temelju pravnih osnova iz stavka 1. ovoga clanka mogu ostvariti i osobe kojima je i prije 15. svibnja 1945. godine imovina konfiscirana na temelju presuda ili drugih odluka jugoslavenskih komunistickih vlasti.

Clanak 5.

Odredbe ovoga Zakona odnose se i na imovinu koju su opcine, gradovi ili zupanije preuzele na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92., 94/93. i 117/93.), a prenesena je u drustveno vlasnistvo na temelju propisa iz clanka 2., te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona.

Clanak 6.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na imovinu koja je u drustveno vlasnistvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - procisceni tekst, 28/87. i 39/88.).

Clanak 7.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na imovinu koja je u drustveno vlasnistvo prenesena na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona, a koja na dan donosenja ovoga Zakona u naravi ne postoji.

Clanak 8.

Vrste i oblici naknade propisani ovim Zakonom nece se primijeniti ako prijasnji vlasnik kojem je pravomocnim rjesenjem utvrdjeno pravo na naknadu i obveznik vracanja sklope sudsku nagodbu ili nagodbu u obliku javnobiljeznickog akta, s klauzulom ovrsnosti kojom obveznik vracanja preuzima obvezu osigurati prijasnjem vlasniku stjecanje prava vlasnistva na drugoj odgovarajucoj imovini ili isplatiti drugu odgovarajucu naknadu, bez obzira je li takav oblik naknade propisan ovim Zakonom.

Odredba stavka 1. ovoga clanka primijenit ce se samo u slucajevima kada prema odredbama ovoga Zakona prijasnji vlasnik ima pravo na naknadu za oduzetu imovinu pod uvjetom da se time ne dira u stecena prava trecih osoba, i da se sklapanjem takve nagodbe ne stvaraju obveze Republici Hrvatskoj.

II. OVLASTENICI NAKNADE

Clanak 9.

Prava iz ovoga Zakona priznaju se fizickoj osobi - prijasnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda (u daljnjem tekstu: prijasnji vlasnik), koji na dan donosenja ovoga Zakona imaju hrvatsko drzavljanstvo.

U pogledu prava nasljedjivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljedjivanju, ako ovim zakonom nije drukcije propisano.

Nasljednici prijasnjega vlasnika stjecu vlasnistvo na imovini koja se daje neovisno o tome kako su vlasnicki udjeli utvrdjeni ranijim pravomocnim rjesenjima o nasljedjivanju prednika, ako se drukcije ne sporazume (naknadno pronadjena imovina).

Clanak 10.

Prijasnji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u slucaju kada je pitanje naknade rijeseno medjudrzavnim sporazumima, ili na drugi nacin, ako ovim Zakonom nije drukcije propisano.

Clanak 11.

Stranim fizickim i pravnim osobama ne pripadaju prava iz ovoga Zakona.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, prava propisana ovim Zakonom mogu se priznati i stranim fizickim i pravnim osobama ako se to utvrdi medjunarodnim sporazumima.

Clanak 12.

Pravne osobe, odnosno njihovi pravni sljednici kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu samo ako su do donosenja ovoga Zakona na teritoriju Republike Hrvatske odrzale neprekinuto pravno sljednistvo, obavljale djelatnost i imale sjediste.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka Vlada Republike Hrvatske moze donijeti odluku kojom se pravnim osobama, odnosno njihovim pravnim sljednicima, koje do dana donosenja ovoga Zakona nisu mogle na teritoriju Republike Hrvatske odrzati neprekinuto pravno sljednistvo, obavljati djelatnost i imati sjediste jer su iz politickih razloga zabranjene i raspustene, a promicale su hrvatske drzavotvorne nacionalne interese, priznaje pravo na naknadu oduzete imovine, kad za to postoje opravdani razlozi.

III. OBVEZNICI NAKNADE

Clanak 13.

Obveznik naknade u naravi je fizicka ili pravna osoba u cijoj imovini se nalazi imovina koja se na temelju ovoga Zakona daje prijasnjem vlasniku, ako ovim Zakonom za odredjenu imovinu nije drukcije propisano.

Obveznik naknade u dionicama, odnosno udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju, glede naknade za oduzeta poduzeca, te u slucajevima iz clanka 44. stavka 3. i clanka 53. ovoga Zakona.

Obveznik naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske je Fond za naknadu oduzete imovine (u daljnjem tekstu: Fond), glede ostale oduzete imovine.

Clanak 14.

Obveznik naknade za nekretnine koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom na temelju clanka 5. Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i koristenja odredjenih nekretnina u drustvenom vlasnistvu na druge korisnike odnosno u vlasnistvo fizickih i pravnih osoba ("Narodne novine", br. 53/90. i 61/91.) izuzete od zabrane raspolaganja, je osoba u ciju korist je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o izuzimanju od zabrane.

Obveznik naknade za nekretnine koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom na temelju clanka 1. Zakona o izmjeni Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i koristenja odredjenih nekretnina u drustvenom vlasnistvu na druge korisnike odnosno u vlasnistvo fizickih i pravnih osoba ("Narodne novine", br. 25/93.) izuzete od zabrane raspolaganja je jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koja se svojom odlukom obvezala na naknadu prijasnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima.

IV. PREDMET NAKNADE

Clanak 15.

Na temelju ovoga Zakona priznaje se pravo na naknadu za sljedecu imovinu:

1. neizgradjeno gradjevinsko zemljiste,
2. poljoprivredno zemljiste, sume i sumsko zemljiste,
3. stambene i poslovne zgrade, odnosno idealni dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova zajedno sa pripadajucim zemljistem (u daljnjem tekstu: stan ili poslovni prostor),
4. brodovi i brodice,
5. poduzeca,
6. pokretnine.

Brodovi, odnosno brodice se u smislu ovoga Zakona smatraju nekretninom.

1. NAKNADA ZA ODUZETO NEIZGRADJENO GRADJEVINSKO ZEMLJISTE

Clanak 16.

Prijasnjem vlasniku, odnosno osobi na koju je prijasnji vlasnik prenio svoje pravo daje se u vlasnistvo neizgradjeno gradjevinsko zemljiste koje je u drustveno vlasnistvo preneseno na temelju propisa i clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona, a koje pravomocnim aktom nadleznoga tijela nije oduzeto iz posjeda prijasnjih vlasnika ili osobe na koju je svoje pravo prenio prijasnji vlasnik u skladu sa posebnim zakonom.

Neizgradjenim gradjevinskim zemljistem u smislu ovoga Zakona smatra se ono zemljiste koje nije privedeno namjeni, odnosno na kojemu nije izgradjen objekt ili nisu izvedeni znatniji radovi na objektu.

Odredba stavka 1. ovoga clanka odnosi se i na neizgradjeno gradjevinsko zemljiste koje je prijasnjem vlasniku na temelju propisa dodijeljeno u ime naknade za oduzeto gradjevinsko zemljiste.

Iznimno, odredba stavka 1. ovoga clanka odnosi se i na gradjevinsko zemljiste na kojem je prijasnji vlasnik ili osoba na koju je svoje pravo prenio prijasnji vlasnik u skladu s posebnim zakonom izgradio objekt suprotno propisima.

Clanak 17.

Neizgradjeno gradjevinsko zemljiste koje je u drustveno vlasnistvo preneseno na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomocne odluke nadleznoga tijela oduzeto iz posjeda prijasnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijasnji vlasnik, a kojim opcina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donosenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati ce se u vlasnistvo prijasnjem vlasniku na njegov zahtjev.

U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka prijasnji vlasnik duzan je vratiti primljenu naknadu za oduzeto neizgradjeno gradjevinsko zemljiste u roku i iznosu koji se utvrdjuje rjesenjem o davanju u vlasnistvo.

Naknada iz stavka 2. ovoga clanka utvrdjuje se u kunskoj protuvrijednosti DEM prema prodajnom tecaju ovlastene banke u mjestu ispunjenja koji vrijedi na dan davanja naknade, a koja odgovara dinarskoj protuvrijednosti primljene naknade izrazene u DEM, prema prodajnom tecaju DEM na dan primitka naknade.

Odredba stavka 2. ovoga clanka odnosi se samo na slucajeve u kojima je naknada odredjena u novcu prema odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - procisceni tekst, 28/87., 39/88. i 73/91.).

Pod zemljistem privedenim namjeni smatra se ono zemljiste na kojem je izgradjen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljiste na kojem je opcina, odnosno grad izvrsila pripremu za izgradnju.

Clanak 18.

Pravni poslovi koje su prijasnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet gradjevinskim zemljistem u drustvenom vlasnistvu smatraju se valjanim ukoliko nemaju drugih nedostataka koji ih cine nistavim ili pobojnim.

Osobi koja je na temelju stavka 1. ovoga clanka stekla pravo koristenja na neizgradjenom gradjevinskom zemljistu pravo vlasnistva priznat ce na njezin zahtjev Zupanijski ured za imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: Zupanijski ured).

Osoba kojoj se na temelju odredaba ovoga clanka priznaje pravo vlasnistva na neizgradjenom gradjevinskom zemljistu duzna je platiti porez na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana primitka rjesenja, ako taj porez nije platila do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Clanak 19.

Odredbe ovoga Zakona o davanju neizgradjenoga gradjevinskog zemljista odnose se i na ono zemljiste prijasnjega vlasnika kome je to zemljiste oduzeto kao poljoprivredno zemljiste, sume ili sumsko zemljiste po propisima o agrarnoj reformi i kolonizaciji, a koje je nakon oduzimanja prenamijenjeno u gradjevinsko zemljiste.

Ako je neizgradjeno gradjevinsko zemljiste, sukladno odredbama clanka 52. do 55. ovoga Zakona, izuzeto od davanja u vlasnistvo, prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u vrijednosnim papirima, utvrdjenu ovim Zakonom.

2. NAKNADA ZA ODUZETO POLJOPRIVREDNO ZEMLJISTE, SUME I SUMSKO ZEMLJISTE

Clanak 20.

Prijasnjem vlasniku daje se u vlasnistvo poljoprivredno zemljiste, sume i sumsko zemljiste koje je oduzeto na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona.

Prijasnjem vlasniku daju se u vlasnistvo i objekti (gospodarske zgrade, poslovne zgrade, kuce za stanovanje, dvorci i sl.) koji su u vrijeme oduzimanja bili izgradjeni na zemljistu iz stavka 1. ovoga clanka, zajedno sa zemljistem na kojem se objekti nalaze, ako ovim Zakonom nije drukcije propisano.

Ako su poljoprivredno zemljiste, sume i sumsko zemljiste sukladno clanku 52. do 55. ovoga Zakona izuzeti od davanja u vlasnistvo, prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u vrijednosnim papirima, utvrdjenu ovim Zakonom.

Clanak 21.

Iznimno od odredbe clanka 20. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske moze donijeti odluku kojom se poljoprivredno zemljiste, sume i sumsko zemljiste koje je postalo vlasnistvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljistu i Zakona o sumama, a koje je preneseno u drustveno vlasnistvo na temelju zakona iz tocke 20. stavka 1. clanka 2. ovoga Zakona, prenosi na jedinicu lokalne uprave i samouprave radi ostvarivanja namjene za koju su to zemljiste koristile zemljisne i njima slicne zajednice te krajiske imovne opcine.

3.1.a) NAKNADA ZA ODUZETE STANOVE

Clanak 22.

Stanovi oduzeti prijasnjem vlasniku na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona na kojima postoji stanarsko pravo ne vracaju se u vlasnistvo, osim stanova oduzetih prijasnjem vlasniku na temelju propisa o konfiskaciji.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, prijasnjem vlasniku daje se u vlasnistvo i posjed stan na kojem ne postoji stanarski odnos, sto rjesenjem utvrdjuje nadlezni Zupanijski ured.

Prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana.

Clanak 23.

Pravo na naknadu i visinu naknade prijasnjem vlasniku utvrdjuje rjesenjem nadlezni Zupanijski ured.

Pravomocno rjesenje iz stavka 1. ovoga clanka dostavlja se prijasnjem vlasniku, stanaru, Fondu, davatelju stana na koristenje i Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu.

Clanak 24.

Zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, o cemu Fond izvjescuje prijasnjeg vlasnika.

Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zakljucuju ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - procisceni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) za prodaju stanova u vlasnistvu Republike Hrvatske, u roku od tri mjeseca od dana podnosenja zahtjeva za otkup stana.

Placanje cijene stana moze se ugovoriti odjednom ili uz obrocnu otplatu, prema izboru kupca.

U slucaju placanja cijene stana odjednom, kupac je utvrdjenu cijenu duzan platiti u roku koji ne moze biti dulji od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora.

U slucaju obrocne otplate cijene stana, kupac je duzan platiti odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora, iznos koji ne moze biti nizi od 10% od utvrdjene cijene stana.

Ugovor iz stavka 2. ovoga clanka obvezno sadrzi odredbu o pravu prvokupa prijasnjeg vlasnika stana u slucaju daljnjega stvarnopravnog raspolaganja otkupljenim stanom. Pravo prvokupa zabiljezit ce se u zemljisne knjige.

Clanak 25.

Ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz clanka 24 stavka 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svoga prava na otkup stana podnijeti tuzbu nadleznom opcinskom sudu.

Tuzba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana.

Pravomocna odluka suda iz stavka 1. ovoga clanka kojom je prihvacen tuzbeni zahtjev stanara za otkup stana, u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana.

Clanak 26.

Ako stanar ne podnese zahtjev za sklapanje ugovora o prodaji stana u roku iz clanka 24. stavka 1. ovoga Zakona, stan se protekom roka po sili zakona daje u vlasnistvo prijasnjem vlasniku, sto rjesenjem na zahtjev prijasnjega vlasnika utvrdjuje nadlezni Zupanijski ured, a stanar i clanovi njegovoga obiteljskoga domacinstva nastavljaju koristiti stan.

Ako pravomocnom odlukom suda tuzbeni zahtjev stanara iz clanka 25. ovoga Zakona bude odbijen, danom pravomocnosti sudske odluke stan se po sili zakona daje u vlasnistvo prijasnjem vlasniku, sto rjesenjem na zahtjev prijasnjega vlasnika utvrdjuje nadlezni Zupanijski ured, a stanar i clanovi njegovoga domacinstva nastavljaju koristiti stan.

Davanjem stana u vlasnistvo prijasnjem vlasniku stanar stjece pravni polozaj najmoprimca, sukladno odredbama posebnoga zakona.

Clanak 27.

U slucaju iz clanka 26. ovoga Zakona odgovarajuce se primjenjuju odredbe clanka 34. i 35. ovoga Zakona.

Clanak 28.

Zupanijski ured pravo na naknadu prijasnjem vlasniku utvrdjuje rjesenjem na nacin da se gradjevinska vrijednost stana (etalonska vrijednost umanjena za vrijednost amortizacije) uveca za polozajnu pogodnost stana na nacin propisan Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Iznos naknade uvrdjen na nacin propisan stavkom 1. ovoga clanka, Fond isplacuje prijasnjem vlasniku u novcu te, po izboru prijasnjega vlasnika, u obveznicama Republike Hrvatske ili dionicama, odnosno udjelima Hrvatskoga fonda za privatizaciju.

U novcu se isplacuje iznos od 25% od naknade utvrdjene na nacin propisan stavkom 1. ovoga clanka, u roku od sest mjeseci od dana pravomocnosti rjesenja kojim je prijasnjem vlasniku utvrdjeno pravo na naknadu.

Preostali iznos naknade prijasnjem vlasniku isplacuje Fond u obliku obveznica ili dionica odnosno udjela Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na nacin propisan posebnim Zakonom.

Ako Fond ne isplati prijasnjem vlasniku naknadu za oduzeti stan, prijasnji vlasnik moze radi ostvarenja svoga prava podnijeti tuzbu nadleznom opcinskom sudu.

Clanak 29.

U slucaju daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja otkupljenim stanom prijasnji vlasnik ima pravo prvokupa.

Pravo prvokupa na ime prijasnjeg vlasnika zabiljezit ce se u zemljisnim knjigama nadleznog suda.

Vlasnik otkupljenog stana koji namjerava prodati stan duzan je putem javnoga biljeznika stan ponuditi na prodaju prijasnjem vlasniku i priopciti mu cijenu i uvjete prodaje.

Vlasnik otkupljenog stana duzan je stan ponuditi prijasnjem vlasniku po cijeni po kojoj je stan otkupio sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za prodaju stanova u vlasnistvu Republike Hrvatske, u vrijeme davanja ponude, uvecanoj za indeks promjene vrijednosti kune prema DEM po srednjem tecaju Narodne banke Hrvatske.

Prijasnji vlasnik stana duzan je razliku cijene utvrdjene sukladno stavku 3. ovoga clanka i naknade utvrdjene sukladno clanku 28. ovoga Zakona uplatiti Fondu u roku od 60 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji stana.

Ako prijasnji vlasnik kojem je stavljena ponuda ne izjavi u roku od trideset dana od dana priopcenja ponude da prihvaca ponudu, vlasnik otkupljenog stana moze stan prodati drugome, ali samo pod istim uvjetima ili za visu cijenu.

Kad se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvacanju ponude moze imati ucinak samo ako prijasnji vlasnik kome je stavljena ponuda iz stavka 5. ovoga clanka vlasniku ili kod javnog biljeznika odnosno nadleznog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.

Clanak 30.

Ako vlasnik otkupljenog stana proda stan, a prijasnjem vlasniku ne da ponudu sukladno odredbama clanka 29. ovoga Zakona, prijasnji vlasnik moze sudskim putem zahtijevati ponistenje ugovora o prodaji i da vlasnik njemu proda taj stan pod uvjetima iz clanka 29. ovoga Zakona.

Tuzba zbog povrede prava prvokupa moze se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je prijasnji vlasnik saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najdulje u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.

Prijasnji vlasnik je duzan u roku za podnosenje tuzbe zbog povrede prava prvokupa poloziti kod javnoga biljeznika ili nadleznog suda iznose na ime prodajne cijene koji su prema sklopljenom ugovoru dospjeli za placanje do dana podnosenja tuzbe.

Clanak 31.

Za prodaju stana prema pravu prvokupa iz clanka 29. i 30. ovoga Zakona ne placa se porez na promet.

3.1.b) NAKNADA ZA ODUZETE KONFISCIRANE STANOVE

Clanak 32.

Prijasnjem vlasniku daje se u vlasnistvo stan oduzet na temelju propisa o konfiskaciji te odluka i akata iz clanka 2. stavka 2. ovoga Zakona donesenih na temelju propisa o konfiskaciji.

Clanak 33.

Davanjem stana u vlasnistvo prijasnjem vlasniku, stanari stjecu pravni polozaj najmoprimaca sukladno odredbama posebnoga zakona.

Clanak 34.

Najmoprimac ima pravo zajedno s clanovima obiteljskoga domacinstva nastaviti koristiti stan na kojem je ustanovljeno pravo vlasnistva pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

Clanovima obiteljskoga domacinstva najmoprimca smatraju se osobe odredjene posebnim zakonom.

Clanak 35.

Vlasnik i najmoprimac duzni su sklopiti ugovor o najmu, kojim uredjuju medjusobna prava i obveze sukladno odredbama posebnoga zakona, u roku od 60 dana od pravomocnosti rjesenja o utvrdjivanju prava vlasnistva.

Ako vlasnik odbije sklopiti ugovor o najmu stanar moze zahtijevati ostvarenje svojega prava podnosenjem tuzbe nadleznom sudu u roku od 60 dana od dana kada je vlasnik stana odbio sklopiti ugovor o najmu. Odluka suda u cijelosti zamjenjuje ugovor o najmu.

Clanak 36.

U slucaju smrti najmoprimca, pravo daljnjega koristenja stana pripada clanovima njegovoga obiteljskoga domacinstva.

Clanak 37.

U slucaju daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja stanom najmoprimac ima pravo prvokupa.

Na pravo prvokupa najmoprimca odgovarajuce se primjenjuju odredbe clanka 28. do 31. ovoga Zakona.

Clanak 38.

Odreba clanka 32. ovoga Zakona ne odnosi se na slucajeve kada je prijasnjem vlasniku oduzet samo idealni dio stana na temelju propisa o konfiskaciji.

Na slucajeve iz stavka 1. ovoga clanka primjenjuje se odredba clanka 22. ovoga Zakona.

Clanak 39.

Odredba clanka 32. ovoga Zakona ne odnosi se na slucajeve kada je prijasnji vlasnik, njegov bracni drug, ili clan obiteljskog domacinstva stekao pravo vlasnistva na drugome stanu sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

3.2. NAKNADA ZA ODUZETI POSLOVNI PROSTOR

Clanak 40.

Prijasnjem vlasniku daju se u vlasnistvo poslovne zgrade i poslovni prostor oduzet na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona.

Prijasnjem vlasniku daje se u vlasnistvo i stan koji se u vrijeme donosenja prvostupanjskog rjesenja o utvrdjenju prava vlasnistva uz dopustenje nadleznoga tijela koristi kao poslovni prostor.

Clanak 41.

Ugovori o zakupu poslovnoga prostora sklopljeni na odredjeno ili neodredjeno vrijeme raskidaju se po sili zakona danom pravomocnosti rjesenja o utvrdjivanju prava vlasnistva.

Ako je ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredjeno vrijeme vlasnik ne moze traziti ispraznjenje i predaju u posjed poslovnoga prostora prije isteka roka od godine dana racunajuci od dana pravomocnosti rjesenja iz stavka 1. ovoga clanka.

Ako je ugovor o zakupu sklopljen na odredjeno vrijeme vlasnik ne moze traziti ispraznjenje i predaju u posjed poslovnog prostora prije isteka ugovorenoga roka, a najkasnije u roku od pet godina racunajuci od dana pravomocnosti rjesenja iz stavka 1. ovoga clanka.

Zakupnik nije duzan poslovni prostor predati u posjed vlasniku, neovisno o tome da li je ugovor o zakupu sklopljen na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, sve dok mu vlasnik ne isplati naknadu za ucinjena ulaganja, na temelju njihovog medjusobnog ugovora ili pravomocne sudske odluke, ako se drukcije ne sporazume.

Clanak 42.

Zakupnik je tijekom koristenja poslovnoga prostora duzan u roku utvrdjenom u stavku 2. i 3. prethodnoga clanka ovoga Zakona placati vlasniku naknadu u visini zakupnine utvrdjene ugovorom o zakupu.

Vlasnik ne smije povecati naknadu utvrdjenu u stavku 1. ovoga clanka.

Clanak 43.

Pravomocno rjesenje o utvrdjivanju prava vlasnistva poslovnoga prostora ima snagu ovrsne isprave istekom roka iz clanka 41. ovoga Zakona.

Za provodjenje postupka ispraznjenja i predaje poslovnoga prostora po rjesenju iz stavka 1. ovoga clanka nadlezan je sud.

4. NAKNADA ZA ODUZETE BRODOVE I BRODICE

Clanak 44.

Prijasnjem vlasniku daju se u vlasnistvo brodovi, odnosno brodice.

Prijasnjem vlasniku ne vracaju se u vlasnistvo brodovi, odnosno brodice koji su sukladno Zakonu o pretvorbi drustvenih poduzeca ("Narodne novine", br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94. i 9/95.) uneseni u drustveni kapital poduzeca, vec prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drustva u ciji kapital su u postupku pretvorbe uneseni ti brodovi, odnosno brodice.

Ako ostvarenje prava na udjele ili dionice u drustvima iz stavka 2. ovoga clanka nije moguce zbog vec stecenih prava trecih osoba, prijasnji vlasnik ostvaruje pravo na dionice odnosno udjele iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju na nacin propisan Zakonom o pretvorbi drustvenih poduzeca.

Ako su brod, odnosno brodica sukladno clanku 52. do 55. ovoga Zakona izuzeti od davanja, prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu utvrdjenu ovim Zakonom.

5. NAKNADA ZA ODUZETA PODUZECA

Clanak 45.

Poduzeca oduzeta prijasnjem vlasniku na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona ne vracaju se.

Pod poduzecem u smislu ovoga Zakona smatra se vrijednost oduzetih nekretnina ukljucujuci i poslovni prostor.

Za poduzeca iz stavka 1. ovoga clanka prijasnjem vlasniku, odnosno kada je prijasnji vlasnik pravna osoba, dionicarima ili imateljima udjela prijasnjega vlasnika pripada naknada.

Pravo na naknadu utvrdjuje rjesenjem nadlezni Zupanijski ured.

Pravomocno rjesenje iz stavka 3. ovoga clanka provodi Hrvatski fond za privatizaciju prijenosom dionica, odnosno udjela u drustvima koja su provela pretvorbu sukladno zakonu o pretvorbi drustvenih poduzeca.

Clanak 46.

Visinu naknade iz clanka 47. ovoga Zakona odredjuje Hrvatski fond za privatizaciju ovisno o procijenjenoj vrijednosti poduzeca u trenutku oduzimanja i davanja suglasnosti na pretvorbu poduzeca, na nacin propisan Zakonom o pretvorbi drustvenih poduzeca i ovim Zakonom.

Clanak 47.

Prijasnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima u drustvima u kojima se nalazi imovina poduzeca oduzetoga prijasnjem vlasniku na temelju propisa iz clanka 2. te akata i nacina propisanih clankom 3. ovoga Zakona.

Ako ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga clanka nije moguce zbog vec stecenih prava trecih osoba, prijasnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drustva iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na nacin propisan Zakonom o pretvorbi drustvenih poduzeca.

6. NAKNADA ZA ODUZETE POKRETNINE

Clanak 48.

Prijasnjem vlasniku daju se u vlasnistvo samo one pokretnine koje imaju kulturnu, umjetnicku ili povijesnu vrijednost.

Pokretnine iz stavka 1. ovoga clanka koje se smatraju kulturnom bastinom po propisima o zastiti kulturne bastine, a koje su sastavni dio zbirki, muzeja, galerija i drugih slicnih ustanova, daju se prijasnjem vlasniku u vlasnistvo, ali ne i u posjed, a ima pravo i na posebnu vrstu naknade koju ce posebnom uredbom utvrditi Vlada Republike Hrvatske.

Ostale pokretnine iz stavka 1. ovoga clanka daju se prijasnjem vlasniku u vlasnistvo i posjed.

Za ostale pokretnine osim navedenih u stavku 1. ovoga clanka prijasnji vlasnik nema pravo na vracanje ili na naknadu.

Rjesenje o davanju u vlasnistvo, odnosno posjed donosi nadlezni Zupanijski ured.

V. NACELA NAKNADE

Clanak 49.

Imovina koja je predmet naknade daje se prijasnjem vlasniku prema stanju i nacinu koristenja u kojem se nalazi u vrijeme donosenja prvostupanjskoga rjesenja o utvrdjivanju prava vlasnistva, bez obzira na nacin koristenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.

Ako postoji razlika u vrijednosti nekretnine procijenjene u vrijeme donosenja prvostupanjskoga rjesenja prema stanju nekretnine kakova bi ona bila u vrijeme oduzimanja, sadasnji vlasnik, odnosno nositelj prava koristenja i raspolaganja moze zahtijevati od prijasnjega vlasnika da mu prizna suvlasnistvo u omjeru njegovih ulaganja ili da mu isplati odgovorajucu novcanu naknadu u omjeru tih ulaganja u skladu s propisima o stvarnim pravima, odnosno obveznim odnosima.

U slucaju iz stavka 2. ovoga clanka, sadasnji vlasnik, odnosno nositelj prava koristenja i raspolaganja nekretnine nije duzan tu nekretninu predati prijasnjem vlasniku u posjed, sve dok mu prijasnji vlasnik ne isplati naknadu za ucinjena ulaganja u visini utvrdjenoj medjusobnim ugovorom ili pravomocnom sudskom odlukom, ako se drukcije ne sporazume.

Za sporove o kakvom stvarnom pravu ili obvezi koji proisteknu iz rekonstrukcije (adaptacije, nadogradnje, dogradnje, sanacije, izmjene postojecih postrojenja i uredjaja i sl.) kao i sporove glede prava na zajednickim dijelovima zgrade ili zemljista koji nastanu povodom vracanja nekretnine prijasnjem vlasniku nadlezan je sud, a rokovi protekom kojih se gubi pravo ili rokovi zastare pocinju teci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Clanak 50.

Prijasnji vlasnik nekretnine na kojoj je u vrijeme oduzimanja bila upisana hipoteka radi osiguranja isplate dugovanja ima pravo na naknadu samo ako revalorizirani iznos duga uplati u korist proracuna Republike Hrvatske ili ako dokaze da je dugovanje prestalo.

Nacin i postupak revalorizacije iznosa duga, kao i nacin i rokove uplate utvrdit ce ministar financija.

Clanak 51.

Prijasnji vlasnik koji ostvari pravo na naknadu imovine bez obzira u kome obliku, nema pravo na vracanje plodova, troskova, kao ni pravo na naknadu stete.

Prijasnji vlasnik ima pravo na naknadu bez obzira da li je za oduzetu imovinu primio naknadu po ranijim propisima. Moguce primljena naknada ne moze se na bilo koji nacin potrazivati od prijasnjeg vlasnika, ako ovim Zakonom nije drukcije propisano.

Prijasnji vlasnik nema pravo na naknadu prema odredbama ovoga Zakona, ako je na ime naknade za oduzetu imovinu primio drugu imovinu ili mu je naknada isplacena od strane druge drzave.

VI. IZNIMKE OD VRACANJA NACIONALIZIRANE, KONFISCIRANE ILI NA DRUGI NACIN ODUZETE IMOVI NE U VLASNISTVO

Clanak 52.

Prijasnjem vlasniku ne vraca se imovina u vlasnistvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova trece osobe stekle pravo vlasnistva odnosno ako im je imovina na temelju valjanoga pravnoga osnova za stjecanje prava vlasnistva predana u posjed, ukoliko ovim Zakonom nije drukcije propisano.

U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka, prijasnjem vlasniku priznaje se pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona.

Clanak 53.

Prijasnjem vlasniku ne vraca se u vlasnistvo i posjed imovina (neizgradjeno gradjevinsko zemljiste, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi drustvenih poduzeca unesena u drustveni kapital poduzeca, vec prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drustva u ciji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina.

Ako ostvarenje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga clanka nije moguce zbog vec stecenih prava trecih osoba, prijasnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drustava iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, na nacin propisan Zakonom o pretvorbi drustvenih poduzeca ili u obveznicama Republike Hrvatske.

Clanak 54.

Ne vraca se u vlasnistvo i posjed imovina pravnih osoba iz oblasti zdravstva, socijalne skrbi, odgoja, obrazovanja, kulture, zastite kulturne i prirodne bastine, znanosti, energetike i vodoprivrede, sporta i drugih javnih djelatnosti, koja je postala vlasnistvo tih pravnih osoba na temelju posebnih propisa, a koja na dan donosenja ovoga Zakona je u njihovom posjedu i sluzi za obavljanje njihove djelatnosti za koju su osnovane.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, Vlada Republike Hrvatske moze donijeti odluku kojom se prijasnjem vlasniku daje odredjena imovina iz stavka 1. ovoga clanka, kad za to postoje osobito opravdani razlozi.

Clanak 55.

Ne vraca se imovina u vlasnistvo i posjed:

1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mreza, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeca iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te sumarstva,
2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguce stjecanje prava vlasnistva,
3. cijim bi se vracanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine,
4. cijim bi vracanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnoloska funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno sumskoga kompleksa i sl.).

Clanak 56.

Imovina koja se koristi za obavljanje djelatnosti tijela drzavne vlasti i jedinica lokalne samouprave i uprave daje se prijasnjem vlasniku samo ako se on obveze da ce glede te imovine s Republikom Hrvatskom, odnosno jedinicom lokalne samouprave i uprave sklopiti ugovor o zakupu na rok koji u pravilu ne moze biti kraci od 10 godina.

Obvezu iz stavka 1. ovoga clanka utvrdjuje rjesenjem nadlezni Zupanijski ured. Primjerak rjesenja dostavlja se i Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave.

Prijasnji vlasnik duzan je Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave podnijeti ponudu za sklapanje ugovora o zakupu u roku od 90 dana od dana pravomocnosti rjesenja kojim mu je utvrdjeno pravo vlasnistva.

Ako prijasnji vlasnik ne podnese Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave ponudu za sklapanje ugovora o zakupu iz stavka 3. ovoga clanka, nadlezni Zupanijski ured ce po sluzbenoj duznosti donijeti rjesenje kojim se na toj imovini uspostavlja vlasnistvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave, a prije doneseno rjesenje stavlja izvan snage, te istodobno priznati i pravo na naknadu sukladno ovome Zakonu.

Ugovor o zakupu kojim se utvrdjuju medjusobna prava i obveze izmedju vlasnika, kao zakupodavca i Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave kao zakupnika sklapa se sukladno odredbama zakona kojima je propisan zakup imovine.

VII. NAKNADA ZA ODUZETU IMOVINU U VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Clanak 57.

Za imovinu koja se po odredbama ovoga Zakona ne vraca u vlasnistvo, prijasnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukcije propisano.

Clanak 58.

Prijasnjem vlasniku kojem na temelju ovoga Zakona pripada pravo na naknadu iz clanka 47. ovoga Zakona, ukupan iznos naknade utvrdjene prema mjerilima ovoga Zakona, ne moze prelaziti iznos od 3,700.000,00 kuna.

Odredbe stavka 1. ovoga clanka o najvecoj visini naknade, primjenjuje se i na druge oblike naknade propisane ovim Zakonom, osim glede naknade za imovinu koja je unesena u drustveni kapital poduzeca sukladno Zakonu o pretvorbi drustvenih poduzeca.

Clanak 59.

Visina naknade utvrdjuje se prema sljedecim mjerilima:

Mjerila iz stavka 1. ovoga clanka utvrdjuju se prema izrazu: N = 3.700.000 (1-0.9999998P) gdje je:

N = visina naknade u kunama

P = vrijednost oduzete imovine u kunama

Clanak 60.

Obveznice glase na kune i isplative su u jednakim polugodisnjim obrocima tijekom dvadeset godina, pocevsi od 1. sijecnja 2000. godine.

Visina vrijednosti obveznice utvrdjuje se u kunskoj protuvrijednosti DEM prema prodajnom tecaju ovlastene banke u mjestu ispunjenja koji vrijedi na dan isplate obveznice a koja odgovara kunskoj protuvrijednosti obveznice izrazene u DEM prema prodajnom tecaju DEM na dan donosenja rjesenja o pravu na naknadu.

Obveznica glasi na donositelja.

Clanak 61.

Imatelj obveznice moze obveznicu upotrijebiti za kupnju dionica ili udjela kojima raspolaze Hrvatski fond za privatizaciju.

Imatelj obveznice moze obveznicu upotrijebiti kao platezno sredstvo za kupnju nekretnina u vlasnistvu Republike Hrvatske te nekretnina i drugoga kapitala u postupku privatizacije sukladno odredbama posebnoga zakona.

U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka, vrijednoscu obveznice smatra se njena nominalna vrijednost.

Clanak 62.

Ustrojstvo, nadleznost, prava, obveze te izvori sredstava Fonda utvrdjuju se posebnim zakonom.

Clanak 63.

Mjerila za utvrdjivanje vrijednosti poljoprivrednih zemljista, suma i sumskoga zemljista upotrijebljenih za gradnju utvrdjuje, s obzirom na katastarsku kulturu, katastarsku klasu i katastarski kotar, posebnim propisom ministar poljoprivrede i sumarstva.

Mjerila za utvrdjivanje vrijednosti stana utvrdjuje posebnim propisom ministar prostornog uredjenja, graditeljstva i stanovanja.

Mjerila za utvrdjivanje vrijednosti brodova, odnosno brodica - utvrdjuje ministar pomorstva, prometa i veza.

Mjerila za utvrdjivanje vrijednosti poduzeca utvrdjuje predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju.

Mjerila za utvrdjivanje vrijednosti pokretnina iz clanka 48. ovoga Zakona utvrdjuju ministar kulture, ministar prosvjete i sporta i ravnatelj Drzavne uprave za zastitu kulturne i prirodne bastine, svako u okviru svoga djelokruga.

Ako sadasnju vrijednost imovine nije moguce utvrditi primjenom mjerila iz stavka 2., 3. i 4. ovoga clanka, mjerila za procjenu vrijednosti takve imovine utvrdjuje ministar financija.

VIII. TIJELA I POSTUPAK ZA NAKNADU ODUZETE IMOVINE

Clanak 64.

Postupak se, ako ovim Zakonom nije drukcije propisano, provodi na zahtjev prijasnjega vlasnika.

Zahtjev se podnosi nadleznom Zupanijskom uredu prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade.

Clanak 65.

Postupak se pokrece podnosenjem zahtjeva nadleznom Zupanijskom uredu.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga clanka dostavlja se Drzavnom pravobranitelju Republike Hrvatske koji ima polozaj stranke u postupku.

Prijasnji vlasnik duzan je podnijeti zahtjev u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slucaju iz clanka 26. ovoga Zakona.

Zahtjev podnesen po proteku roka iz stavka 3. ovoga clanka odbacit ce se pa podnositelj gubi sva prava iz ovoga Zakona.

Clanak 66.

Zahtjev za naknadu oduzete imovine sadrzi:

1. Podatke o podnositelju zahtjeva:

* ako zahtjev podnosi prijasnji vlasnik: ime i prezime, podatke o rodjenju i stalnom prebivalistu, dokaz da ima hrvatsko drzavljanstvo, jedinstveni maticni broj gradjana, ime i prezime te prebivaliste opunomocenika ako podnositelj zahtjeva nema stalno prebivaliste na teritoriju Repubike Hrvatske;
* ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik: dokaz da ima hrvatsko drzavljanstvo, podatke o datumu rodjenja i smrti te posljednjem stalnom prebivlaistu prijasnjega vlasnika, podatke kojima dokazuje da je u rodbinskoj vezi prvog nasljednog reda s prijasnjim vlasnikom.

2. Podatke o imovini koja je predmet naknade, ako se zahtjev odnosi na nekretninu u zahtjevu treba navesti:

* podatke o mjestu gdje se nekretnina nalazi, te tko danas ima pravo vlasnistva odnosno raspolaganja nad tom nekretninom, broj zemljisnoknjizne cestice i zemljisnoknjiznoga uloska te naznaku katastarske opcine u kojoj se nalazi predmetna nekretnina.

3. Pravni osnov podrzavljenja, odnosno podrustvovljenja imovine koja je predmet naknade.

Clanak 67.

Uz zahtjev se prilaze:

1. dokaz o hrvatskom drzavljanstvu, odnosno odrzanom neprekinutom pravnom sljednistvu i sjedistu na teritoriju Republike Hrvatske,
2. akt o podrzavljenju, odnosno podrustvovljenju imovine,
3. zemljisnoknjizni izvadak sa svim upisima i ispisima od dana podrustvovljenja do dana podnosenja zahtjeva,
4. punomoc ovjerovljenu od hrvatskih drzavnih vlasti,
5. izvadak iz matice umrlih ili rjesenje o proglasenju nestale osobe umrlom ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik,
6. pravomocno rjesenje o nasljedjivanju,
7. ostale isprave ili dokaze kojima se moze utvrditi osnovanost zahtjeva.

Clanak 68.

Postupak naknade za oduzetu imovinu provodi se po odredbama Zakona o opcem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91.), ako ovim Zakonom nije drukcije propisano.

Clanak 69.

Nakon provedenoga postupka u kojem se utvrdjuju cinjenice odlucne za odlucivanje o zahtjevu, nadlezni Zupanijski ured donosi rjesenje o naknadi za oduzetu imovinu.

Rjesenje iz stavka 1. ovoga clanka sadrzi podatke o prijasnjem vlasniku odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrdjuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu odluke te o troskovima postupka.

Clanak 70.

Prvostupanjsko rjesenje iz clanka 69. stavka 1. ovoga Zakona, Zupanijski ured dostavit ce u roku od 15 dana od dana donosenja Ministarstvu pravosudja i Drzavnom pravobranitelju Republike Hrvatske.

Ministarstvo pravosudja moze u roku od 60 dana od dana primitka prvostupanjskog rjesenja, po pravu nadzora, ponistiti to prvostupanjsko rjesenje i predmet vratiti Zupanijskom uredu na ponovni postupak.

U roku iz stavka 2. ovoga clanka Drzavni pravobranitelj Republike Hrvatske moze Ministarstvu pravosudja predloziti ponistenje prvostupanjskog rjesenja.

Ako Ministarstvo pravosudja, po pravu nadzora u roku iz stavka 2. i 3. ovoga clanka ne ponisti rjesenje, ono se dostavlja strankama.

Prvostupanjsko rjesenje koje nije ponistilo Ministarstvo pravosudja niti je Drzavni pravobranitelj Republike Hrvatske predlozio njegovo ponistenje, Zupanijski ured dostavlja strankama i Drzavnom pravobranitelju Republike Hrvatske koji mogu u roku od 15 dana od dana primitka rjesenja, podnijeti zalbu Ministarstvu pravosudja.

Clanak 71.

Protiv rjesenja kojim se odlucuje o zahtjevu za naknadu oduzete imovine, moze se podnijeti zalba Ministarstvu pravosudja.

Zalba se podnosi u roku 15 dana od dana dostave rjesenja.

Clanak 72.

Zupanijski ured nadlezan za donosenje rjesenja iz clanka 69. ovoga Zakona, duzan je rjesenje dostaviti svim zainteresiranim osobama te nadleznom zemljisnoknjiznom sudu u roku od 30 dana od dana pravomocnosti rjesenja.

Zemljisnoknjizni sud provodi promjene zemljisnoknjiznoga stanja po sluzbenoj duznosti.

Clanak 73.

Ako medju strankama u postupku za donosenje rjesenja iz clanka 69. ovoga Zakona, postoji spor glede cinjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadlezni Zupanijski ured moze prekinuti postupak i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadleznim tijelom.

Clanak 74.

Na prijedlog prijasnjega vlasnika sud moze odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom koja je predmet naknade za oduzetu imovinu prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko prijasnji vlasnik ucini vjerojatnim da postoji opasnost otudjenja imovine ili iz drugih opravdanih razloga, sukladno odredbama posebnoga zakona.

Uz prijedlog za odredjivanje privremene mjere, prijasnji vlasnik duzan je u roku od 30 dana od dana podnosenja prijedloga, dostaviti dokaz da je pokrenuo postupak za naknadu oduzete imovine pred nadleznim tijelom.

Clanak 75.

Stranke koje sudjeluju u postupku naknade za oduzetu imovinu prema odredbama ovoga Zakona mogu pred nadleznim Zupanijskim uredom, sudom ili javnim biljeznikom sklopiti nagodbu.

Nagodba ima snagu ovrsne isprave.

Clanak 76.

Za sve podneske i sve radnje u postupcima prema odredbama ovoga Zakona ne placaju se upravne pristojbe.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 77.

Republika Hrvatska stjece pravo vlasnistva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba ovoga Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomocno odbijen, ako zakonom nije drukcije propisano.

Clanak 78.

Nadlezni ministri donijet ce posebne propise iz clanka 63. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Clanak 79.

Vlada Republike Hrvatske moze donijeti posebne uredbe za primjenu ovoga Zakona.

Clanak 80.

Ovaj Zakon objavljuje se u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. sijecnja 1997.