(usvojen u Skupštini Crne Gore 23.marta 2004.g.)

Definicije

Član 2

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

* povraćaj oduzetog označava vraćanje stvari i prava bivšem vlasniku u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima donijetim u izvršavanju ovog zakona;
* obeštećenje označava naknadu bivšim vlasnicima umjesto povraćaja oduzete stvari i prava u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima donijetim u skladu sa ovim zakonom;
* bivši vlasnik označava fizičko ili pravno lice koje je bilo vlasnik stvari ili imalac prava u vrijeme kada je ta stvar prešla u opštenarodnu, društvenu, državnu ili zadružnu svojinu i njegovog zakonskog nasljednika ili pravnog sljedbenika;
* oduzeta imovinska prava označavaju stvari i prava koja su od bivših vlasnika prešla u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu imovinu, bez pravične ili tržišne naknade;
* nepokretnosti označavaju zemljište i zgrade, stanove i poslovne prostorije, kao posebne đelove zgrade;
* neizgrađeno građevinsko zemljište označava urbanističke parcele koje nijesu privedene trajnoj namjeni predviđenoj urbanističkim planom;
* izgrađeno građevinsko zemljište označava urbanističke parcele ili đelove tih parcela na kojima su izgrađeni objekti u skladu sa planom;
* vlasnik je fizičko ili pravno lice koje je steklo pravo svojine u skladu sa zakonom;
* nekomercijalna pravna lica označava neprofitna pravna lica.

Pravo na podnošenje zahtjeva za povraćaj ili obeštećenje

Član 3

Bivši vlasnici imaju pravo da zahtijevaju povraćaj ili obeštećenje u skladu sa ovim zakonom, ako su njihova imovinska prava oduzeta u korist opštenarodne, državne, društvene ili zadružne imovine, bez pravične ili tržišne naknade.

Pravo na obeštećenje imaju i bivši vlasnici koji su svoja oduzeta imovinska prava povratili na osnovu pravnog posla uz naknadu prije stupanja na snagu ovog zakona.

Primjena drugih zakona

Član 4

Na rješavanje pitanja koja su predmet ovog zakona shodno će se primjenjivati odredbe zakona kojim se uređeni svojinskopravni, obligacioni i drugi imovinski odnosi, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
U postupcima za ostvarivanje prava po ovom zakonu primjenjuje se Zakon o opštem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Poresko oslobođenje

Član 5

Sticanje prava svojine na nepokretnosti i drugih imovinskih prava, odnosno novčane naknade ostvarene po ovom zakonu, ne podliježe plaćanju poreza.

Bivši vlasnici koji imaju pravo na povraćaj ili obeštećenje

Član 6

Bivši vlasnici - fizička lica imaju pravo na povraćaj ili obeštečenje u skladu sa ovim zakonom.
Na povraćaj ili obeštećenje po odredbama ovog zakona imaju pravo i pravna lica iz člana 8 ovog zakona.

Lica koja nemaju pravo na povraćaj oduzetog ili obeštećenje

Član 7

Bivši vlasnici koji su za oduzeta imovinska prava primili pravičnu ili tržišnu naknadu u novcu ili drugim stvarima ili pravima nemaju pravo na povraćaj ili obeštećenje u skladu sa ovim zakonom.
Pravo iz stava 1 ovog člana nema ni lice kome je stvar ili pravo oduzeto na osnovu pravosnažne krivične presude za krivična đela koja po međunarodnim konvencijama predstavljaju ratni zločin, ako je stvar ili pravo stečeno izvršenjem takvog krivičnog đela.
Bivši vlasnici koji su dobili ili su imali pravo da dobiju naknadu za oduzetu stvar i pravo od druge države nemaju pravo na povraćaj ili obeštećenje, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Bivši vlasnik koji je objekte imovinskih prava prenio u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu, poklonom ili odricanjem od nasljeđa, nema pravo na povraćaj ili obeštećenje, osim ako dokaže da njegova volja tom prilikom nije slobodno izjavljena.

Nekomercijalna pravna lica

Član 8

Pravo na povraćaj ili obeštećenje, u smislu ovog zakona, imaju zadužbine i druga nekomercijalna pravna lica.
Uslovi, način i postupak povraćaja oduzetih imovinskih prava vjerskim zajednicama urediće se posebnim zakonom.

Obveznici povraćaja

Član 9

Obveznici povraćaja stvari i prava su fizička ili pravna lica u čijoj imovini se nalaze u momentu stupanja na snagu ovog zakona, osim ako su ta lica stekla pravo svojine u skladu sa zakonom.

Obveznici obeštećenja

Član 10

Obveznik obeštećenja bivših vlasnika je Republika Crna Gora, koja će obezbjeđivati sredstva u Fondu za obeštećenje, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Povraćaj oduzetog ili obeštećenje

Član 11

Bivši vlasnik ima pravo da zahtijeva povraćaj oduzete stvari i prava, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Bivši vlasnik ima pravo na obeštećenje u slučaju kada oduzete stvari i prava u smislu člana 12 ovog zakona nijesu predmet povraćaja.
Ako je vraćanje oduzete stvari postalo nemoguće usljed dejstva vise sile, bivsi vlasnik nema pravo na obeštećenje u skladu sa ovim zakonom.

Imovinska prava i stvari koje se ne vraćaju

Član 12

Nijesu predmet povraćaja imovinska prava i stvari:

1. koje su izuzete iz pravnog prometa ili ako se na njima ne može steći pravo svojine (morsko dobro, nacionalni park, posebno zaštićeni rezervat i stanište ugroženih ili zaštićenih vrsta životinja, biljaka i dr.);
2. uništene, nestale ili do te mjere oštećene za koje bi troškovi povraćaja u pređašnje stanje bili veći od vrijednosti stvari;
3. koje služe za obavljanje đelatnosti državnih organa, odnosno organa jedinica lokalne samouprave (poslovne zgrade, poslovne prostorije);
4. koje predstavljaju ugostiteljske objekte kategorisane u prvu i drugu kategoriju od posebnog republičkog značaja;
5. koje služe za reprezentativne potrebe državnih organa, odnosno jedinica lokalne samouprave;
6. koje služe za obavljanje djelatnosti iz oblasti zdravstva, vaspitanja i obrazovanja, kulture i nauke ili drugih javnih službi;
7. koje su sastavni dio, funkcionalno ili faktički, mreža objekata i uređaja javnih preduzeća iz oblasti energetike, telekomunikacija, komunalne infrastrukture (gradska groblja i kapele), saobraćaja (putevi, ulice, parkovi, spomenici i sl.);
8. građevinsko i gradsko-građevinsko zemljište koje je u skladu sa zakonom i odgovarajućim urbanističkim planom privedeno namjeni;
9. koje bi u slučaju pvoraćaja prouzrokovale štetu ili troškove koji prevazilaze vrijednost imovine koja je predmet povraćaja;
10. na kojima je fizičko ili pravno lice steklo pravo svojine u skladu sa zakonom;
11. pokretne stvari koje su u skladu sa zakonom proglašene za nacionalno blago;
12. imovina koja je privatizovana u skladu sa zakonom ili imovina koja je u svojini privrednih društava koja su privatizovana u skladu sa zakonom.

Pokretne stvari

Član 13

Oduzete pokretne stvari koje nijesu zakonom proglašene za nacionalno blago vraćaju se bivšem vlasniku.

Nepokretne stvari

Član 14

Nepokretne stvari se vraćaju bivšim vlasnicima, u skladu sa ovim zakonom.

Maslinjaci šume i šumsko zemljište

Član 15

Oduzeti maslinjaci, šume i šumsko zemljište vraćaju se bivšem vlasniku, ako ovim zakonom nije drukcije određeno.
Šume i šumska zemljišta posebnim zakonom proglašene za nacionalni park ili posebno zaštićeni rezervat i stanište ugroženih ili zaštićenih vrsta životinja i biljaka neće se vraćati bivšem vlasniku.

Stambene zgrade, stanovi, poslovne zgrade i poslovne prostorije

Član 16

Stambena zgrada, odnosno stan, poslovna zgrada i poslovna prostorija vraća se bivsem vlasniku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Ako na nepokretnostima iz stava 1 ovog člana postoji zakupni ili tome srodni odnos, vraćanjem u svojinu bivši vlasnik stupa na mjesto zakupodavca, nakon čega prava i obaveze iz zakupa nastaju između njega i zakupca.

Obveznik obeštećenja je dužan da licima koja su stekla stanarsko pravo u zgradi bivših vlasnika obezbijedi odgovarajući stan u svojinu, otkupom pod uslovima pod kojim su otkup izvršili nosioci stanarskog prava na stanovima u društvenoj svojini, u roku od 10 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, pod uslovom da ta lica nemaju drugi stan u svojini.
Bivši vlasnik je dužan da omogući nesmetano vršenje prava na stanu tim licima sve do rješavanja njihovog stambenog pitanja, a obveznik obeštećenja će mu za sve to vrijeme isplaćivati odgovarajuću zakupninu.

Neizgrađeno građevinsko zemljište

Član 17

Neizgrađeno građevinsko zemljište koje je prešlo u društvenu, odnosno državnu svojinu (u daljem tekstu: podržavljeno) vraća se bivšem vlasniku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Podržavljena neizgrađena građevinska zemljišta koja su jedinici lokalne samo-uprave ili nekom drugom, u skladu sa zakonom, predata radi privođenja namjeni u skladu sa planskim aktom, vraćaju se bivšem vlasniku, na način i po postupku predviđenim Zakonom o eksproprijaciji, osim ako u vrijeme podnošenja zahtjeva za povraćaj vrijednost izvedenih radova prelazi najmanje trećinu vrijednosti od ukupne vrijednosti predviđenih radova.

Izgrađeno građevinsko zemljište

Član 18

Podržavljeno izgrađeno građevinsko zemljište neće biti predmet povraćaja, osim u slučaju kada je na njemu postojao objekat koji se vraća bivšem vlasniku u skladu sa ovim zakonom.
Podržavljeno izgrađeno građevinsko zemljište na kojem se nalazi objekat koji je postojao u vrijeme kada je zemljište oduzeto, ali je od tada značajno dobilo na vrijednosti usljed ulaganja u objekat, predmet je povraćaja samo ako bivši vlasnik plati iznos za koji je vrijednost imovine porašla usljed ulaganja i ukoliko taj objekat nije u svojini fizičkih ili pravnih lica.
Ako bivši vlasnik odbije da plati iznos ulaganja, ima pravo na obeštećenje, a ne na povraćaj.

Trajno pravo korišćenja (pravo korišćenja)

Član 19

Na građevinskom zemljištu u državnoj svojini na kome sadašnji vlasnik objekta, izgrađenog u skladu sa zakonom i važećim urbanističkim planom, ima trajno pravo korišćenja uspostavlja se pravo svojine u njegovu korist, ako on to zahtijeva. U tim slučajevima bivši vlasnik ima pravo na obeštećenje, a ne na povraćaj.
Imalac trajnog prava korišćenja nadoknadiće Fondu za obeštećenje tržišnu vrijednost zemljišta, umanjenu za vrijednost koja je prethodno plaćena za trajno korišćenje zemljišta.

Prava trećih

Član 20

Povraćaj stvari ne utiče na zakupne i njima srodne ugovorne odnose koji su nastali pravnim poslovima uz naknadu, ako pravnim poslom ili zakonom nije drukčije određeno.
Izuzetno od stava 1 ovog člana zakupni i njima srodni odnosi, čije je trajanje utvrđeno ili ugovoreno za period duži od pet godina, traju najviše pet godina od dana konačnosti rješenja o povraćaju prava svojine, osim ako bivši vlasnik i zakupac drukčije ne ugovore.
Hipoteka i drugi tereti koji su nastali nakon prelaska nepokretnosti u državnu-društvenu svojinu do stupanja na snagu ovog zakona gase se danom pravosnažnosti rješenja o vraćanju nepokretnosti.
Potraživanja koja su bila obezbijeđena teretima iz stava 3 ovog člana namiriće se iz preostale imovinske mase dužnika, a ukoliko ta imovinska masa ne bude dovoljna za namirenje potraživanja, za nedostajući iznos garantovaće Fond za obeštećenje.
Fond za obeštećenje ima pravo regresa prema dužniku za iznose koji su isplaćeni iz imovine Fonda za obeštećenje.
Stvarne službenosti ne prestaju povraćajem oduzete nepokretnosti.
Vlasnik poslužnog dobra može zahtijevati da prestane pravo stvarne službenosti kada ona postane nepotrebna za korišćenje povlasnog dobra ili kad prestane drugi razlog zbog koga je ona zasnovana.
Po uspostavljanju prava svojine, lične službenosti prestaju, osim ako su ustanovljene ili utvrđene sudskom odlukom ili poravnanjem zaključenim pred sudom, bez obzira na to da li su upisane u nekom od javnih registara.
Lična službenost će prestati i ako je stečena na osnovu besteretnog pravnog posla sa licem koje je smatrano vlasnikom stvari.

Preduzeća

Član 21

Bivši vlasnici oduzetih preduzeća imaju pravo na povraćaj akcija tih preduzeća, ako se u njima još uvijek nalazi imovina podržavljenog preduzeća.
Ako, u skladu sa ovim zakonom, povraćaj nije moguć zbog zaštite prava vlasnika, bivši vlasnik ima pravo na obeštećenje.

Obeštećenje

Član 22

Bivši vlasnik koji nema pravo na povraćaj oduzetih imovinskih prava u skladu sa ovim zakonom može ostvariti pravo na obeštećenje:

* novčanim sredstvima koja se plaćuju iz Fonda za obeštećenje podnosiocima zahtjeva, proporcionalno iznosima zahtjeva u odnosu na ukupna potraživanja prema Fondu za obeštećenje, 30 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva i, nakon toga, svakih šest mjeseci, prema raspoloživosti sredstava u Fondu za obeštećenje, do njihove konačne isplate; ili
* obveznicama, u skladu sa ovim zakonom.

Fond za obeštećenje može, ukoliko je to moguće, ponuditi pokretne ili nepokretne stvari u svojini Fonda za obeštećenje bivšim vlasnicima, kao naknadu za oduzeta imovinska prava.

Utvrđivanje vrijednosti oduzetih stvari

Član 23

Vrijednost oduzetih stvari ili prava utvrđuje se prema cijenama u vrijeme donošenja odluke o obeštećenju, a prema stanju stvari ili prava u momentu oduzimanja.
Proćjena vrijednosti oduzetih stvari ili prava vrši se shodno propisima koji se primjenjuju na procjenu kapitala i prema Zakonu o eksproprijaciji ("Službeni list RCG", br. 55/00).
Ministarstvo finansija će propisati metodologiju za utvrđivanje vrijednosti oduzetih stvari ili prava.

Prigovor na procjenu vrijednosti

Član 24

Podnosilac zahtjeva može na visinu procijenjene imovine podnijeti prigovor Komisiji za povraćaj i obeštećenje (u daljem tekstu: Komisija) u roku od osam dana od dana dostavljanja zapisnika.
Komisija je dužna da u roku od osam dana razmotri prigovor i, ako nađe da je osnovan, izvršiće odgovarajuću promjenu podataka, o čemu donosi rješenje i obavještava stranke.
Ukoliko prigovor ne usvoji, Komisija donosi rješenje o odbijanju prigovora i dostavlja ga podnosiocu prigovora.

Izdavanje obveznica

Član 25

Za plaćanje naknade Fond za obeštećenje će izdati obveznice koje su nominovane u eurima, u procijenjenom iznosu svih podnijetih zahtjeva bivših vlasnika, u roku od 90 dana od dana osnivanja Fonda za obeštećenje, s tim da se na ove obveznice neće obracunavati kamata.
Komisija je obavezna da, na zahtjev Fonda za obeštećenje, dostavi izvještaj o procjeni priblizne vrijednosti imovine čiji se povraćaj traži radi izdavanja obveznica.
Fond za obeštećenje će izdati nove serije obveznica, ukoliko prva serija ne bude dovoljna za namirenje zahtjeva bivših vlasnika.
Ukoliko je zahtjev bivšeg vlasnika za naknadu osnovan, Komisija će, na zahtjev bivšeg vlasnika, donijeti rješenje o obeštećenju u obliku obveznica, koje bivši vlasnik dostavlja Fondu za obeštećenje radi dobijanja potvrde u čilju pribavljanja obveznica kod Centralne depozitarne agencije.

U vrijednosti obveznica, navedenih u rješenju o obeštećenju, Fond za obeštećenje istovremeno umanjuje obavezu prema bivšem vlasniku.
Vlasnik obveznica može ih prodati ili upotrijebiti za kupovinu akcija, uđela i druge imovine Republike Crne Gore i državnih fondova, saglasno propisima o privatizaciji.
Rok važenja svih izdatih serija obveznica je tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Nakon proteka roka od 18 mjeseci od dana sticanja obveznica, vlasnik obveznica (bivši vlasnik ili kupac obveznica na tržištu) ima pravo da vrati obveznice Fondu za obeštećenje i da zahtijeva da mu se ponovo prizna pravo na obeštećenje u novčanim sredstvima u iznosu vraćenih obveznica, u skladu sa članom 22 stav 1 alineja 1 ovog zakona.
Poslije isteka roka važenja obveznica, predviđenog odlukom o emisiji obveznica, nerealizovane obveznice se povlače i poništavaju.
U roku od 30 dana od dana isteka roka važenja obveznica, Centralna depozitarna agencija dostaviće Fondu za obeštećenje spisak vlasnika obveznica koji nisu iskoristili pravo kupovine imovine Republike Crne Gore i državnih fondova u datom roku.
Fond za obeštećenje će, na zahtjev vlasnika obveznica, donijeti rješenja kojima im se ponovo priznaje pravo na obeštećenje i to u novčanom iznosu neiskorištenih obveznica.
Vlasnik obveznice (bivši vlasnik ili kupac obveznica na tržištu) ima pravo da, u roku od šest mjeseci po isteku važenja obveznice, podnese Fondu za obeštećenje zahtjev da mu se iznos, na koji glase obveznice, naknadi u novcu na način utvrđen u članu 22 stav 1 alineja 1 ovog zakona.
Blizi način izdavanja obveznica i postupak ostvarivanja prava na refundaciju propisaće Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) shodno principima koji važe za kupovinu akcija starom deviznom štednjom građana.

Ostala pravila o povraćaju i obeštećenju

Član 26

Bivši vlasnik koji je ostvario pravo na povraćaj oduzetog dužan je da vrati revalorizovanu primljenu naknadu za oduzete stvari ili prava u iznosu utvrđenom rješenjem o povraćaju, u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ovog rješenja.
U slučaju ostvarivanja prava na povraćaj, iznos obeštećenja utvrđen rješenjem o povraćaju umanjuje se za visinu naknade koju je bivši vlasnik primio prilikom oduzimanja stvari ili prava.
Način i postupak revalorizacije iznosa duga, kao i način uplate utvrdiće Ministarstvo finansija.
Bivši vlasnik nema pravo da zahtijeva od obveznika povraćaja naknadu vrijednosti plodova i proizvoda nastalih upotrebom određene stvari, naknadu troškova ni naknadu štete.

Pokretanje postupka

Član 27

Postupak za povraćaj imovinskog prava ili obeštećenje pokreće bivši vlasnik zahtjevom koji podnosi Komisiji, najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana obrazovanja Komisije u opštini na čijoj teritoriji se stvar nalazi.
Ukoliko je na istoj stvari postojala susvojina ili zajednička svojina, podnošenjem zahtjeva bilo kog bivšeg vlasnika može se pokrenuti postupak povraćaja ili obeštećenja.
Postupak za povraćaj ili obeštećenje može pokrenuti nadležni državni organ kad utvrdi da je to u javnom interesu.

Komisija za povraćaj i obeštećenje

Član 28

Skupština opštine obrazovaće Komisiju i imenovati njene članove u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Komisija ima pet članova i to:

* diplomiranog pravnika sa položenim pravosudnim ispitom (predsjednik Komisije);
* predstavnika područnog organa Direkcije za nekretnine;
* predstavnika organa lokalne uprave nadležnog za poslove finansija;
* predstavnika građana kojeg predlažu udruženja za zaštitu privatne svojine, a koji ne može biti imalac prava po ovom zakonu, niti njegov nasljednik;
* odbornika skupštine opštine.

Clanovi Komisije imaju položaj službenih lica i ovlašćeni su za vođenje postupka i obavljanje drugih radnji u postupku.
Skupština opštine može obrazovati više komisija.
Radi ekonomičnosti ili iz drugih razloga može se za više opština obrazovati zajednička Komisija.

Sadržaj zahtjeva

Član 29

Zahtjev za povraćaj oduzetog ili obeštećenje sadrži:

* podatke o oduzetoj imovini, ukljućujući adresu i broj lista nepokretnosti, lokaciju i površinu;
* pravni osnov, način i vrijeme podržavljenja;
* pravni osnov zahtjeva za povraćaj ili obeštećenje, uključujući dokaze koji utvrđuju da je lice koje podnosi zahtjev bivši vlasnik u smislu ovog zakona;
* predmet povraćaja ili obeštećenja;
* lične podatke o nasljednicima ili drugim licima koja mogu imati pravo na oduzeta imovinska prava, a koja su poznata licu koje podnosi zahtjev.
Lice koje podnosi zahtjev može priložiti uz zahtjev dokaze za koje smatra da su značajni za postupak.

Sporazumno rješavanje

Član 30

Prije ili poslije podnošenja zahtjeva bivši vlasnik je ovlašćen da obvezniku vraćanja predlozi sporazumno rješavanje (poravnanje).
Poravnanje može obuhvatiti sva imovinska prava ili samo neka od njih.
Poravnanje će se obaviti pred Komisijom.

Stranke u postupku

Član 31

Stranke u postupku za povraćaj oduzetog ili obeštećenje su bivši vlasnik, obveznik vraćanja, kao i drugo pravno ili fizičko lice koje, radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo da učestvuje u postupku.
U pogledu pravnog sljedbeništva dovoljno je da se ono iskaže vjerovatnim.

Zabilježba "restitucije"

Član 32

Kad Komisija utvrdi da je zahtjev podnesen u skladu sa ovim zakonom obavijestiće, bez odlaganja, područni organ Direkcije za nekretnine radi upisa zabilježbe "restitucije" nepokretnosti čiji se povraćaj traži.
Dejstvo zabilježbe "restitucije" je u tome da se pravosnažno i izvršno rješenje o povraćaju može neposredno izvršiti i protiv svakog docnijeg vlasnika nepokretnosti.
Na predlog bivšeg vlasnika sud može donijeti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom, neizgrađenim građevinskim zemljištem, zabranu sječe suma i korišćenja drvnih sortimenata, ukoliko bivši vlasnik učini vjerovatnim da postoji opasnost otuđenja imovine ili iz drugih opravdanih razloga, a podnio je zahtjev za povraćaj oduzetih imovinskih prava.
Zabilježba "restitucije" izbrisaće se na predlog sadašnjeg vlasnika nepokretnosti, ako zahtjev za povraćaj bude odbijen.
Ništavi su pravni poslovi zaključeni nakon stupanja na snagu ovog zakona koji za predmet obaveze imaju oduzete pokretne stvari, osim ako su pribavioci tih stvari vlasnici.

Izjave stranaka

Član 33

U roku od 30 dana od prihvatanja zahtjeva za povraćaj ili obeštećenje, Komisija će obavijestiti sve zainteresovane strane o datumu davanja izjave povodom zahtjeva.
Izjava će se dati najkasnije 90 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Sve zainteresovane strane imaju pravo da dostave dokaze na saslušanju.
Obveznici vraćanja i treća lica dužni su da bivšim vlasnicima, odnosno njihovim punomoćnicima dozvole uvid u isprave i podatke koji su značajni za utvrđivanje postojanja prava za povraćaj oduzetog i obeštećenje i podnošenje zahtjeva.

Organi koji raspolažu podacima i vode službene evidencije (katastar nepokretnosti, arhiv i sl.) dužni su da hitno odgovore na zahtjev obveznika, bivšeg vlasnika i organa koji vodi postupak.

Rješenje Komisije

Član 34

U roku od 30 dana od saslušanja Komisija donosi prvostepeno rješenje kojim odlučuje o zahtjevu za povraćaj ili obeštećenje.
Rješenje je u pisanoj formi i sadrži označenje o:

* bivšem vlasniku kome su imovinska prava oduzeta;
* licima koja imaju pravo na povraćaj ili obeštećenje;
* obvezniku povraćaja ili obeštećenja;
* imovinskim pravima koja su oduzeta, kao i osnov, odnosno akt o oduzimanju;
* obimu i vrijednosti imovinskog prava koje se vraća, kao i drugim podacima o tom pravu, sa oznakama identifikacije prema stanju na dan donošenja rješenja;
* načinu, odnosno obliku i visini naknade;
* roku za predaju u državinu stvari koja se vraća ili roku za obeštećenje;
* pravnom obražloženju odluke u kojem se navode značajne odredbe ovog zakona i drugih propisa.

Ako je bivši vlasnik umro, a njegovi nasljednici nijesu utvrđeni, rješenje o povraćaju imovinskih prava ili obeštećenju glasi na njegove neimenovane nasljednike koji su imaoci prava po ovom zakonu.
U slučaju iz stava 3 ovog člana objekti imovinskih prava se rješenjem povjeravaju na privremeno upravljanje staraocu za posebne slučajeve i preduzimaju se druge mjere za obezbjeđenje zaostavštine u skladu sa zakonom.
U rješenju o vraćanju imovinskih prava Komisija nalaže nadležnim organima izvršenje rješenja, kao i eventualno brisanje tereta i odlučuje o troškovima postupka.
Konačno rješenje dostavlja se po službenoj dužnosti organu koji vodi katastar nepokretnosti.

Dostavljanje rješenja

Član 35

Rješenje o vraćanju imovinskih prava ili obeštećenju donosi se i dostavlja bivšem vlasniku najkasnije u roku od šest mjeseci od dana osnivanja Fonda za obeštećenje.
O zahtjevima podnijetim po isteku roka iz stava 1 ovog člana, rješenje o vraćanju imovinskih prava ili obeštećenju donijeće se u roku od šest mjeseci od dana podnošenja uredno sastavljenog zahtjeva.
Prvostepeni i drugostepeni organ rješenje dostavlja Državnom tužiocu Republike Crne Gore, u roku od 15 dana od dana donošenja.
Državni tužilac dužan je da podnese tužbu za poništenje rješenja koje je donijeto suprotno propisima.

Žalba na rješenje

Član 36

Zainteresovana strana može uložiti žalbu na rješenje o povraćaju ili obeštećenju Ministarstvu finansija u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

Izvršenje rješenja

Član 37

Konačno rješenje o vraćanju imovinskih prava i obeštećenju izvršavaju:

* područni organi određeni zakonom za vođenje evidencije o nepokretnostima i prava na njima, kada se radi o upisu prava svojine na nepokretnosti;
* Fond za razvoj Republike Crne Gore, Republicki fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Zavod za zapošljavanje, kada se radi o obeštećenju u akcijama;
* Fond za obeštećenje kada se radi o naknadi u obveznicama i novčanoj naknadi.

Prinudno izvršenje rješenja koja nijesu dobrovoljno izvršena sprovodi se po odredbama Zakona o opštem upravnom postupku (nenovčane obaveze), odnosno Zakona o izvršnom postupku (novčane obaveze).

Takse i troškovi postupka

Član 38

Stranke u postupku za povraćaj imovinskih prava ili obeštećenje po ovom zakonu ne plaćaju takse.
O troškovima postupka odlučuje nadležni organ po propisima koji se primjenjuju pred tim organom.

Sporne činjenice

Član 39

Ako su sporne činjenice od kojih zavisi da li se podnosilac zahtjeva može smatrati nasljednikom bivšeg vlasnika ili su sporne druge činjenice od kojih zavisi pravo na vraćanje oduzete stvari ili prava, a postoje smetnje da se o tome odluči kao o pret-hodnom pitanju, Komisija može uputiti zainteresovana lica da pokrenu postupak pred nadležnim sudom.

Ostavinski postupak

Član 40

Nasljednopravni zahtjev podnijet pred nadležnim sudom shodno članu 39 ovog zakona raspraviće se kao naknadno pronađena imovina, u skladu sa odredbama Zakona o vanparničnom postupku.
Imovinska prava bivšeg vlasnika o kojima se odlučuje u postupku iz stava 1 ovog člana prelaze na njegove nasljednike danom pravosnažnosti rješenja o povraćaju imovinskih prava.

Rokovi koji po propisima o nasljeđivanju teku od dana smrti ostavioca, u postupku povraćaja imovinskih prava teku od dana pravosnažnosti rješenja.
Ako se na nasljeđivanje, u skladu sa važećim propisima, primijeni pravo strane države, u obzir se uzimaju i materijalno-pravne odredbe propisane ovim zakonom.
Za raspravljanje zaostavštine po ovom zakonu isključivo je nadležan sud Republike Crne Gore.

Rješavanje o zahtjevima drugih lica

Član 41

U toku postupka zahtjev mogu istaći i lica koja su dužna da trpe povraćaj prava, kao što je pravo na povraćaj isplaćene naknade (regresni zahtjevi) i druga prava propisana ovim zakonom, kao i lica koja imaju neko drugo stvarno ili obligaciono pravo na stvarima ili pravima čiji se povraćaj traži.

Konfiskacija

Član 42

Komisija neće pristupiti rješavanju o zahtjevu za povraćaj stvari ili prava koja su u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu imovinu prešla konfiskacijom, ako odluka o konfiskaciji nije ukinuta u obnovljenom postupku.

Eventualni zahtjevi

Član 43

Zahtjev za povraćaj može biti postavljen tako da nadležni organ usvoji zahtjev za obeštećenje, ako ne usvoji zahtjev za povraćaj oduzetog.

Fond za obeštećenje

Član 44

Radi obezbjeđenja sredstava za obeštećenje, Vlada obrazuje Fond za obeštećenje.
Fond za obeštećenje ima svojstvo pravnog lica.
Sjediste Fonda za obeštećenje je u Podgorici.
Izvori sredstava Fonda za obeštećenje su:

* akcije koje su, po propisima o privatizaciji privrede, opredijeljene za obeštećenje bivših vlasnika;
* obveznice Republike Crne Gore;
* namjenska sredstva iz budžeta Republike Crne Gore koja se svake godine utvrđuju zakonom;
* sredstva iz kredita i druga sredstva koja opredijele međunarodne organizacije za ovu namjenu;
* 10% od prodaje državne imovine;
* 10% od prodatih akcija državnih fondova;
* 7% sredstava preduzeća ili đelova preduzeća koja se privatizuju;
* 7% prihoda koncesionih naknada;
* prihodi ostvareni po osnovu naplate revalorizovanog iznosa koji plaćaju bivši vlasnici na osnovu odredaba iz ovog zakona;
* prihodi od prodaje imovine u državnoj svojini koja je prenesena Fondu za obeštećenje, u kom slučaju će Fond za obeštećenje odlučiti da li će prodaja imovine Fonda za obeštećenje biti otvorena samo za vlasnike obveznica izdatih u skladu sa ovim zakonom ili za sva lica;
* ostali izvori.

U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do obrazovanja Fonda, sredstava koja se ostvare iz izvora navedenih u stavu 4 ovog člana deponovaće se na poseban račun. Po obrazovanju Fonda ta sredstva biće sredstva Fonda.
Organizacija i način rada Fonda za obeštećenje urediće se propisom Vlade, na predlog Ministarstva finansija, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Plan i izvještaji Fonda

Član 45

Fond za obeštećenje će, u roku od 60 dana od dana osnivanja, usvojiti plan na osnovu kojeg će se vršiti raspođela prikupljenih novčanih sredstava i raspoloživih akcija namijenjenih za obeštećenje bivših vlasnika na sve opštine srazmjerno vrijednosti imovine čiji se povraćaj traži.
Fond za obeštećenje će, najmanje jedanput godišnje, Vladi podnositi izvještaj o prikupljenim sredstvima, raspoloživim akcijama i izdatim obveznicama i predlagati izdavanje obveznica saglasno usvojenim zahtjevima.

Podzakonski akti

Član 46

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona kojima se definišu finansijska obeštećenja donijeće se u roku od devet mjeseci, a ostali podzakonski akti, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona .

Pravosnažno okončani postupci

Član 47

Podnošenje zahtjeva i odlučivanje o pitanjima iz ovog zakona dopušteno je bez obzira na to da li je do stupanja na snagu ovog zakona sud ili drugi državni organ pravosnažno već odlučivao o zahtjevu za povraćaj ili obeštećenje, a zahtjevu bivšeg vlasnika nije bilo udovoljeno.

Prestanak ranijeg zakona

Član 48

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravednoj restituciji ("Službeni listu RCG", br. 34/02).

Stupanje na snagu

Član 49

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".