Reklamirajte se!
Reklamirajte se!
  Ahernar Web Solutions  
     
 
 
 
 
srpski | english
 
 
Početna >> Glosar >> Glosar opšteg građanskog prava i stvarnog prava
     

 

GLOSAR OPŠTEG GRAĐANSKOG PRAVA
I STVARNOG PRAVA

  • Actio pauliana - Paulijanska tužba tj. tužba kojom poverioci pobijaju pravne radnje svoga dužnika tražeći da se te radnje prema njima oglase nevažećim;
  • Afekciona cena (pretium affectionis ili pretium extraordinarium) - vrednost određene stvari za vlasnika zbog njegove naklonosti koju ima prema toj stvari.
  • Apsolutna prava - građanska prava čiji imalac (titular) ima neposrednu pravnu vlast nad dobrima koja su predmet tog prava. Ona deluju prema svim trećim licima (erga omnes) nisu podložna zastarelosti  itd.
  • Apstraktni pravni poslovi - poslovi kod kojih osnov obaveze nije izražen tako da nije poznato da li se obavezuje samo jedna strana ili obe i kakva je sadržina te obaveze (npr: menica).
  • Autonomija volje - mogućnost subjekata prava da, po pravilu, po svojoj volji urede svoje odnose i da slobodno odlučuju o vršenju prava koja im pripadaju. Obuhvata: a) slobodu zasnivanja pravnih poslova i b) slobodu vršenja prava.

  • Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii) - osnovni sastojci pravnog posla bez kojih on ne može punovažno nastati (u ugovoru o prodaji stvar i cena).
  • Boravište - mesto u kome se jedno lice privremeno zadržava, bez namere da tu trajno ostane.

 

  • Cessio vindicationis - fiktivna predaja pokretne stvari na sticaoca iako se stvar ne nalazi u rukama vlasnika nego trećeg lica.
  • Civilna deoba - deoba po vrednosti, ako fizička deoba nije moguca: ako se ne može podeliti živa životinja, stan ili nameštaj te stvari ce se izložiti prodaji, a zatim će se podeliti iznos novca ostvaren prodajom.
  • Civilni plodovi - plodovi koji ne proizilaze sami iz stvari nego iz nekog pravnog odnosa (npr.: iz ugovora o zakupu - zakupnina; iz ugovora o zajmu - kamata), ispoljavaju se u novčanom vidu, a izuzetno u vidu drugih stvari određenih po rodu.
  • Constitutum possessorium - fiktivna predaja pokretne stvari tako da se prenosi pravo svojine na sticaoca dok stvar ostaje u državini prenosioca).

 

  • Delikatna sposobnost - mogucnost fizičkog lica da odgovara za prouzrokovanu štetu, odnosno nastalu posledicu. Fizičko lice stiče potpunu deliktnu sposobnost sa navršenih četrnaest godina života. Do navršene sedme godine života fizičko lice je apsolutno deliktno nesposobno.  Maloletnik od navršene sedme do navršene četrnaeste godine života ne odgovara za štetu, osim ako se dokaže da je pri prouzrokovanju štete bio sposoban za rasuđivanje.
  • Deljive stvari - stvari koje se mogu deliti na više istovrsnih delova, pri čemu se njihova supstanca ostaje ista, a manji delovi imaju srazmerno manju vrednost u odnosu na celinu (npr. vagon pšenice, kontejner šećera, određena količina novca).
  • Derivativno sticanje - sticanje subjektivnog građanskog prava iz prava prethodnika (u istom ili manjem obimu).
  • Derivativno sticanje prava svojine - pravna situacija koja nastaje kad sticalac pravo svojine izvodi iz prava prethodnika (u istom ili manjem obimu).
  • Dobročini pravni posao - posao u kome strana koja nešto prima drugoj strani ne daje nikakvu naknadu (npr. posluga, poklon, zajam bez kamate).
  • Dvostrani pravni posloviž (ugovori) - poslovi koji nastaju saglasnim izjavama volje dve strane (od kojih je jedna poverilac a druga dužnik). Najznačajniji su obligacioni ugovori.
  • Državina (possessio) - pravno zašticena faktička vlast (corpus possessionis) nekog lica na stvari koja je nezavisna od postojanja građanskog subjektivnog prava na stvar.
  • Državinska tužba - tužba zbog uznemiravanja, odnosno oduzimanja državine koju podnosi fizičko ili pravno lice sudu u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i učinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastalog smetanja.
  • Državina prava - faktička vlast (vršenje) na plodouživanju, službenosti koja je uža od državine stvari.
  • Državina stvari - faktička vlast na stvari nekog lica bez obzira na to da li je i imalac građanskog prava.
  • Državna svojina - najviša pravna i faktička vlast države na stvarima.

 

  • Emancipacija - sticanje potpune poslovne sposobnoste pre nego što dete napuni 18 godina. Sud je može dozvoliti: 1) ako je maloletno lice navršilo 16. godinu života, 2) ako je postalo roditelj i 3) ako je dostiglo telesnu i duševnu zrelost potrebnu za samostalno staranje o sopstvenoj ličnosti, pravima i interesima.
  • Ekstabulacija - u tapjiskom sistemu, brisanje intabuliranog prava.
  • Eksproprijacija - prinudno prenošenje nepokretnosti iz privatne svojine u državnu svojinu, u opštem interesu i uz pravičnu naknadu ranijem vlasniku.
  • Etažna svojina - pravo svojine na stanu, poslovnoj prostoriji ili garaži kao posebnom delu zgrade čiji titular ima i stvarna prava na zajedničkim delovima zgrade i građevinskoj parceli na kome je zgrada podignuta.

 

  • Faktičko raspolaganje vlasnika stvari - preduzimanju materijalnih akata koji utiču na supstancu stvari ali tako da se povodom stvari ne zasniva neki pravni odnos (kao što je popravljanje stvari da bi ispravno funkcionisala).
  • Fikcija - činjenica koja u stvarnosti ne postoji, ali se zamišlja da postoji. Tako se smatra da je začeto dete rođeno, ako je to u njegovom interesu. Poznata je činjenica da je dete začeto, ali se zamišlja, fingira kao da je rođeno, ako se time štite njegovi interesi. Ono što se fingira ne odgovara stvarnosti.
  • Fiktivna predaja - zamišljena predaja pokretne stvari za koju se smatra da nastaje u trenutku zaključenja pravnog posla.
  • Formalni pravni posao - posao koji se zasniva u formi predviđenoj zakonom ili voljom strana (u pisanoj formi, pred svedocima, u formi isprave overene pred državnim organom).
  • Fizička predaja (traditio vera) - način sticanja (modus acquirendi) pokretnih najčešće manjih stvari koje se mogu predati iz ruke u ruku (npr. kupovina voca ili povrća na pijaci, robe u prodavnicama) ili se na drugi način na pribavioca prenosi faktička vlast na stvari, ako je stvar kabasta (prenosilac je dovezao i istovario seno na mesto koje je sticalac označio).

 

  • Građanskopravne činjenice - okolnosti od kojih zavisi nastanak, promena ili prestanak subjektivnog građanskog prava.
  • Građansko pravo - reči nastale prevodom latinskog izraza "ius civile". Kao deo pravnog sistema, obuhvata: uvodni (opšti) deo, stvarno pravo, nasledno, porodično i obligaciono.
  • Građenje na tuđem zemljištu - pravna situacija koja nastaje kad jedno lice svojim materijalom i radom sagradi zgradu ili drugu građevinu na zemljištu na kome drugo lice ima pravo svojine, a da između njih nije zaključen nikakav ugovor.

 

  • Hipoteka - založno pravo na nepokretnim stvarima koje ostaju u državini založnog dužnika. Ako hipotekarni dužnik ni ispuni svoju obavezu po dospelosti, hipotekarni poverilac može namiriti svoje potraživanje iz vrednosti založene nepokretnosti pre poverilaca koji na njoj nemaju hipoteku (obični, hirograferni poverioci), kao i pre poverilaca koji su hipoteku na njoj stekli posle njega.

 

  • Imisije - zabranjene radnje (neradnje) koje potiču sa nepokretnosti a njima se otežava korišćenje drugih (najčešće susednih) nepokretnosti (prenošenje dima, neprijatih mirisa, toplote, čađi, potresa, buke, oticanja otpadnih voda i sl) preko mere koja je uobičajena s obzirom na prirodu i namenu nepokretnosti i na mesne prilike, ili kojim se prouzrokuje znatnija šteta
  • Imovina - skup (celina) svih subjektivnih građanskih prava jednog lica.
  • Imovinska sankcija - građanska odgovornost subjekta za neispunjenje obaveze.
  • Industrijski plodovi - plodovi matične stvari koji nastaju ulaganjem ljudskog rada i uz pomoc prirode (npr. kulture voca i povrca) .
  • Instituciona sistematika - razvrstavanje građanskog prava koje potiče od Gaja. Naziv je dobila po njegovom udžbeniku Institucija (Institutiones). Građansko pravo je, prema ovoj sistematici, razvrstano na lica, stvari i tužbe: "Svo pravo kojim se služimo odnosi se na lica ili na stvari ili na tužbe" Instituciona sistematika je vladala od 2. do 19. veka. Pod uticajem ove sistematike sastavljen je Opšti oustrijski građanski zakonik iz 1811. godine, a iz njega je ona preuzeta u Srpski građanski zakonik iz 1844.
  • Intabulacija - u tapijskom sistemu, načžin sticanja (modus acquirendi) stvarnih prava na tuđžim nepokretnostima - prava na hipoteku i prava služžbenosti.
  • Intelektualna prava - prava koja za predmet imaju tvorevinu ljudskog uma. Ona obuhvataju: autorsko pravo, pravo industrijske svojine (pronalazačko pravož: patent, tehničko unapređenje, know-how, pravo znakova razlikovanja: uzorke i modele, robne i uslužne žigove i geografske oznake porekla proizvoda).
  • Isključiva državina - državina koju vrši jedno (fizičko ili pravno) lice tako da iz državine stvari ili prava isključuje sva druga lica.

  • Jednostran pravni posao - posao za čiji je nastanak dovoljna volja samo jedne strane (npr. ponuda za zaključenje ugovora, sačinjavanje zaveštanja).
  • Jedinstvenost prava svojine - odlika prava svojine da je vezano za jednog subjekta, a ako više subjekata imaju na istoj stvari pravo svojine (zajedničari, suvlasnici) oni zajedno imaju pravo svojine na tu stvar koja bi pripadala jednom subjektu.
  • Jednovrsnost prava svojine - odlika prava svojine da se ne može se, po ovlašćenjima, deliti između različitih subjekata kao što je to bilo u feudalizmu.
  • Jusnaturalistička sistematika - sistematika koja razvrstava  građansko pravo u pravo pojedinaca i pravo društava (zajednica).

 

  • Kauza - pravni cilj zbog koga je pravni posao nastao. Za svaki pravni posao se pretpostavlja da ima osnov i kad nije izražen. Osnov je nedopušten ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima. Ako osnov ne postoji ili je nedopušten, pravni posao je ništav.
  • Kauzalan uslov - uslov čije ispunjenje zavisi od volje lica van pravnog posla ili prirodnih događaja.
  • Kauzalni pravni poslovi - poslovi kod kojih je izražen osnov i sadržina obaveze jedne ili obe strane.
  • Komasacija - oduzimanje valasnicima zemljišta koje je usitnjeno ili ima nepravilni oblik na jednom području (komasaciono područje), da bi se u vidu pravilnijih parcela na osnovu akta javne vlasti, u opštem interesu, dodelilo istim vlasnicima.
  • Konstitutivan prenos - pravna situacija koja nastaje kad pravni prethodnik na pravnog sledbenika ne prenosi svoje pravo u celini nego delimično, odnosno u užem obimu (npr. pravni prethodnik ugovorom u korist sticaoca konstituiše pravo službenosti na zemljišnoj parceli koja ostaje i dalje u njegovoj svojini). Sledbenik je istovremeno i singularni sukcesor koji samo delimično ulazi u prava prethodnika.
  • Konvalidacija - docnije osnaženje rušljivog, a izuzetno ništavog ugovora protekom roka, radnjom ili neradnjom lica koja su ovlašćena da zahtevaju njegov poništaj.
  • Konverzija - pretvaranje jednog pravnog stanja u drugo pravno stanje (Na primer: za punovažnost ugovora o ustupanju i raspodeli imovine za života neophodno je da se saglase svi potomci ustupiočevi koji bi po zakonu bili pozvani na nasleđivanje zaostavštine. Kada se sa ustupanjem i raspodelom nije saglasio neki od potomaka, odnosno nije obuhvacen ugovorom, delovi ustupljene imovine smatraju se poklonima).

 

  • Lična prava - subjektivna prava neodvojiva od ličnosti njegovog imaoca (pravo na život, fizički i psihički integritet, slobodu, čast, ugled, ime lik, glas, privatnost, dostojanstvo).
  • Lične službenosti - stvarna prava na tuđoj stvari koja su ustanovljena u korist određenog titulara, a ovlašćuju ga da na određeni način iskorišćava ili upotrebljava poslužno dobro.
  • Lično ime - naziv fizičkog lica na osnovu koga se ono bliže konkretizuje.
  • List nepokretnosti - deo katastarskog operata katastra nepokretnosti koji sadrži podatke o zemljištu (A list), nosiocu prava na zemljištu (B list), zgradi, stanu i poslovnoj prostoriji, kao posebnim delovima zgrade i drugim građževinskim objektima i nosiocima prava na njima (V list) i teretima i ograničženjima (G list).

 

  • Manljiva državina - državina stečena na nedopušten način - silom (vi), prevarom - potajno (clam) ili zloupotrebom poverenja - na izmoljen način (modo praecario).
  • Mešoviti uslov - postoji akož ispunjenje buduće i neizvesne okolnosti zavisi od volje ugovorne strane i radnje trećeg lica odnosno prirodnih događaja.
  • Modus acquirendi - način sticanja prava svojine: na nepokretnim stvarima upisom u zemljišni registar, a na pokretnim predaja stvari u državinu sticaoca.

 

  • Nalaz stvari - originarno sticanje prava svojine od države posle određenog roka, a savesni nalazač stiče pravo na nagradu od 15% od vrednosti stvari.
  • Nasciturus (začetak) - začeto dete. Ono ima specifičnu, ograničenu pravnu sposobnost. Začeto dete smatra se kao rođeno ako je to u njegovom interesu, a rodi se živo (Nasciturus pro iam nato habetur, quotiens de commodis ipsius partus quaeritur, Sec. Paulus - D.1, 5, 7.). Prema odredbama člana 3. stava 2. ZON RS naslediti može i dete vec začeto u trenutku ostaviočeve smrti, ako se rodi živo.
  • Načelo akcesornosti založnog prava - obeležje založnog prava da je sporedno (akcesorno) i zavisno od postojanja potraživanja poverioca kao samostalnog (glavnog) prava (accessorium sequitur principali).
  • Načelo javnosti - obeležje upisa u zemljišni registar da je javan a njihov sadržaj svima dostupan. Fingira se da zemljišni registri istinito i potpuno odražavaju pravno i činjenično stanje nepokretnosti.
  • Načelo nedeljivosti založnog prava - obeležje založnog prava da založena stvar ili pravo kao celina obezbeđuje potraživanje kao celinu. Ono je nedeljivo s obzirom na potraživanje koje obezbeđuje i s obzirom na predmet zaloge bez obzira što su potraživanje i predmet zaloge fizički deljivi.
  • Načelo određenosti (specijalnosti) - osobina stvarnih prava da se, po pravilu, konstituišu na individualno određenim stvarima, a izuzetno na pravima (npr. na potraživanjima - čl. 989 - 994. ZOO).
  • Načelo oficijelnosti založnog prava - pravilo da se založni poverilac, kome založni dužnik nije o roku platio dug, može naplatiti iz vrednosti založene stvari u sudskom postupku.
  • Načelo specijalnosti (određenosti) - svojstvo založnog prava da se njime obezbeđuje određeno potraživanje (tačno navedeni iznos) jednog poverioca i da može nastati na stvari koja je određena (a ne na svim stvarima založnog dužnika).
  • Načelo ograničenja stvarnih prava - obeležje stvarnih prava da ih unapred određuje zakon i propisuje njihovu sadržinu (numerus clausus).
  • Načelo prioriteta - pravilo po kome raniji upis u zemljišni registar ima prvenstvo u odnosu na docniji.
  • Načelo publiciteta stvarnih prava - provilo po kome se izmena stvarnopravnog odnosa vrši na odgovarajuci, vidljiv odnosno saznajan način: predaja pokretnih stvari i upis nepokretnosti u zemljišni registar.
  • Nedeljive stvari - stvari kod kojih bi se deobom uništila njihova supstanca ili bi se nesrazmerno umanjila vrednost delova dobijenih deobom (npr. živa životinja, dijamant, umetnička slika).
  • Negatorna tužba (actio negatoria) - svojinska tužba vlasnika držaoca stvari protiv svakog ko ga uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari.
  • Neoborive pretpostavke (praesumptio iuris et de iure) - činjenice koje se pretpostavljaju, a isključuju mogucnost dokazivanja postojanja (nepostojanja) suprotne činjenice. Za lice koje je pravosnažnim rešenjem vanparničnog suda lišeno poslovne sposobnosti pretpostavlja se da je poslovno nesposobno tako da nije dozvoljeno dokazivati da je punovažan pravni posao koga je to lice preduzelo za vreme postojanja svetlih trenutaka (lucida intervalla) itd.
  • Nepokretne stvari - stvari čiji se položaj u prostoru ne može promeniti a da se na taj način ne povredi njihova bitna osobina.
  • Nepokretnost po nameni - pokretna stvar koja je u funkciji nepokretnosti, a tu funkciju joj je odredio vlasnik nepokretnosti koji je istovremeno i vlasnik pokretne stvari koji joj je odredio takvu funkciju.
  • Neposredna državina - državina stvari lica koje neposredno vrši faktičku vlast na stvari.
  • Nepotrošne stvari - stvari koje se mogu upotrebljavati više puta ili neograničen broj puta a da im se time bitno ne naruši supstanca (npr. zemljište, kuca, automobil).
  • Nesavestan držalac - držalac koji zna ili bi morao znati da nema punovažan pravni osnov za državinu stvari ili prava koju vrši.
  • Nezakonita državina - državina koja nije zasnovana na punovažnom pravnom osnovu za sticanje stvarnog prava.
  • Nezamenljiva stvar - stvar koja ne može biti zamenjena drugom.
  • Nezavisnost prava svojine - obeležje ovog prava da vlasnik samostalno ostvaruje svoja ovlašćenja jer se sadržaj prava svojine određuje neposredno u zakonu.
  • Ništavi pravni poslovi - poslovi protivni prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima. Na ništavost ovih poslova pazi sud po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svako zainteresovano lice i javni tužilac. Pravo na isticanje ništavosti ne gasi se.

 

  • Običaji - opšte norme i izvor građanskog prava, a nastaju dugotrajnim spontanim ponavljanjem ponašanja ljudi u ovoj oblasti. Osnov obavezne snage običajne norme počiva na priznanju od zakonodavca ili sudova.
  • Objektivno shvatanje državine - savremena koncepcija državine usvojena i u našem pravu po kojoj je držalac lice koje ima faktičku vlast na stvari (corpus), nezavisno od njegove volje i savesnosti.
  • Objektivno stvarno pravo - skup pravnih normi građanskog prava (izraženih u zakonu ili drugom opštem aktu) koje regulišu odnose između ljudi, povodom stvari - subjektivna stvarna prava, sa ciljem da se odredi kome ta prava pripadaju.
  • Oborive pretpostavke (praesumptio iuris tantum) - činjenice koje se pretpostavljaju ali dopuštaju mogucnost da se odgovarajucim dokazima utvrdi suprotno od onog što se normom pretpostavlja. Tako se za svakog čoveka pretpostavlja da je savestan, ali je dopušteno dokazivati da je određeni pravni subjekt nesavestan.
  • Održaj (usucapio) - državina stvari koja traje određeno vreme i na osnovu koje se stiče pravo svojine.
  • Odvajanje plodova - način sticanja prava svojine na stvarima koje daje matična (glavna) stvar.
  • Okupacija - uzimanje u državinu ničijih stvari (res nullius) sa namerom da se na njima zasnuje pravo svojine.
  • Opšti austrijski građanski zakonik (OAGZ) - kodifikacija građanskog prava donesena 1. juna 1811. godine, a stupila je na snagu u svim nemačkim naslednim zemljama Habzburške monarhije 1. januara 1812. godine. OAGZ je noveliran 1914, 1915. i 1916. pod uticajem Nemačkog građanskog zakonika.
  • Originarno sticanje - sticanje građanskih prava koje se ne izvodi iz prava prethodnika nego iz činjenica određenih zakonom.
  • Ovlašćenje držanja (ius possidendi) - sastavni deo sadržine prava svojine koja omogućava vlasniku stvari da na njoj ima faktičku vlast i da tu državinu štiti.
  • Ovašćenje korišćenja - sastavni deo sadržine prava svojine koji omogucava vlasniku stvari da je upotrebljava u skladu sa njegovim potrebama odnosno radi ubiranje plodova koje stvar daje.
  • Ovlašćenje raspolaganja (ius disponendi) - sastavni deo sadržine prava svojine koje obuhvata mogućnosti vlasnika: da stvarju faktički i pravno rapolaže.

 

  • Pandektistička sistematika - razvrstavanje građanskog prava na: opšti deo, stvarno, obligaciono, porodično i nasledno pravo. Ovu sistematiku je konačno uobličio Savinji u drugoj deceniji 19. vijeka, a prihvacena je u našem pravu.
  • Plodovi - prihodi koje nastaju od neke stvari, javljajaju se periodično, namenjeni su za odvajanje i ne iscrpljuju supstancu iz koje proizlaze.
  • Pokretne stvari - stvari čiji se položaj u prostoru može promeniti, a da se time ne povredi njihova bitna osobina.
  • Popisni list (A list, posedovnica) - deo zemljišne knjige u koji se upisuju podaci o nepokretnosti.
  • Poslovna sposobnost - mogućnost fizičkog lica da samo svojom voljom zasniva, menja i gasi prava i obaveze. Fizičko lice stiče potpunu poslovnu sposobnost  kad postane punoletno (navrši 18 godina života) i zaključenjem braka, po dozvoli suda, sa navršenih 16 godina života. Dete koje je navršilo 14 godina života (stariji maloletnik) je ograničeno (delimično) poslovno sposobno. Fizičko lice koje nije navršilo 14 godina života (mlađi maloletnik) je, načelno, potpuno poslovno nesposobno. 
  • Poslovna sposobnost pravnog lica - sposobnost pravnog lica da izjavama volje svojih organa (fizičkih lica), koje dejstvuju prema tom licu zasniva, menja i gasi prava i obaveze - tj. pravne poslove.
  • Posredna državina - državina lica koje faktičku vlast na stvari vrši preko drugog lica (a ne neposredno), kome je po osnovu plodouživanja, ugovora o korišćenju stana, zakupa, čuvanja, posluge ili drugog pravnog posla dalo stvar u neposrednu državinu.
  • Potrošne stvari - stvari koje se jednom upotrebom potroše (uništavaju) ili se njihova supstanca bitno smanji ili su namenjene otuđenju.
  • Potestativan uslov - uslov kada ispunjenje buduce i neizvesne okolnosti zavisi od volje jedne strane u pravnom poslu.
  • Poslovno ime - naziv pod kojim privredno društvo posluje.
  • Prava državina - državina stečena na pravno dopušten način.
  • Pravna moć (preobražajno, potestativno pravo) - mogućnost subjekta prava, predviđena zakonom ili pravnim poslom, da svojim ponašanjem (najčešće, izjavom volje) utiče na nastanak, promenu, ili prestanak subjektivnog prava.
  • Pravna nauka - pisana saznanja do kojih su došli pravni pisci primenom naučne metodologije u monografijama, udžbenicima, člancima i drugim radovima.
  • Pravna sposobnost fizičkih lica - mogućnost tog lica da bude subjekat prava. Fizičko lice je svaki živ čovek, ljudsko biće, bez obzira na zdravstveno stanje, pol i starost. Pravnu sposobnost stiče lice koje je živo rođeno, a prestaje smrću.
  • Pravna pravila - pravila građanskih zakonika koji su važili na području prve Jugoslavije (SGZ, AGZ i OIZ), a mogu se primeniti na osnovu ovlašćenja iz Zakona o nevažnosti pravnih propisa donetih pre 6. 4. 1941. godine i za vreme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", 86/46) na odnose koji nisu uređeni važećim propisima, a nisu u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije i ostalim pozitivnim propisima.
  • Pravna sposobnost pravnih lica - mogućnost pravnog lica da ima prava i obaveze Ona se razlikuje od pravne sposobnosti fizičkog lica i označava kao posebna (specijalna), u odnosu na opštu (generalnu) sposobnost fizičkih lica.
  • Pravni posao - izjava volje koja sama ili u vezi sa drugim činjenicama izaziva nastanak, promenu ili prestanak subjektivnog prava – dozvoljenog građanskopravnog odnosa. Izjava volje je relevantna samo ako sadrži nameru za nastanak pravnog posla.
  • Pravni poslovi među živima - poslovi koji deluje za vreme života strana. To su najrasprostranjeniji pravni poslovi kao što su: prodaja, razmena, zakup, zajam, posredovanje, punomocstvo.
  • Pravni poslovi za slučaj smrti - poslovi čije dejstvo nastupa tek smrću strane koja je preduzela pravni posao (zaveštanje, poklon za slučaj smrti).
  • Pravni status (pravni položaj) - sposobnost ili nesposobnost lica da ima određena prava i obaveze, da ih izjavom svoje volje štiti, stiče, menja i gasi. U pravni status se, najčešće, ubraja: pravna sposobnost, poslovna sposobnost, deliktna sposobnost, procesna sposobnost,  državljanstvo, domicil itd.
  • Pravno lice - organizacija ljudi (grupa ljudi) koju pravo smatra kao celinu; lice koje ima prava i obaveze koji se razlikuju od prava i obaveza pojedinaca koji ga sastavljaju.
  • Pravno raspolaganje - mogucnost vlasnika stvari da zaključuje razne pravne poslove koji za predmet imaju stvar.
  • Pravno stanje - pravno relevantna činjenica (ili skup činjenica) kojima nedostaje jedna (ili više) činjenica da bi nastalo subjektivno pravo. Činjenica koja je potrebno da docnije nastupi i priključi se pravnom stanju, da bi nastalo subjektivno pravo označava se kao dopunska činjenica.
  • Pravo građenja - u klasičnom smislu, je pravo nekog lica da na površini tuđeg zemljištu ili ispod njegove površine ima u svojini zgradu što je svakodobni vlasnik zemljišta dužan da trpi.
  • Pravo plodouživanja (ususfructus) - lična službenost koja ovlašćuje titulara da upotrebljava tuđu stvar i ubire njene plodove, bez povrede suštine stvari i promene namene.
  • Pravo prvenstva - odlika stvarnog prava da ima veću snagu u konkurenciji sa obligacionim pravom ili stvarnim pravom koje je kasnije nastalo.
  • Pravo sledovanja - ovlašćenje titulara stvarnog prava da od bilo kog trećeg lica kod koga se njegova stvar nađe, traži vraćanje te stvari.
  • Pravo službenosti - stvarno pravo na tuđoj stvari koje ovlašćuje njenog titulara da tuđu stvar na određeni način koristi
  • Pravo svojine (dominium, proprietas) - subjektivno stvarno pravo iz koga proizilazi najviša pravna i faktička vlast na stvari.
  • Prebivalište (domicil) - mesto u koje se određeno lice nastani (corpus) da u njemu stalno živi (animus). 
  • Predaja kratkom rukomž (traditio brevi manu) - fingirana predaja pokretnih stvari kada se stvar nalazi u državini sticaoca po nekom pravnom osnovu (npr. stvar drži na osnovu ugovora o ostavi, zakupu ili depozitu).
  • Predbeležba - upis u zemljišnu knjigu kojim se uslovno stiču, prenose ili prestaju prava na nepokretnostima. Ona će postati uknjižba ako se opravda i u obimu u kome se opravda - kada se otklone smetnje za konačan upis prava na nepokretnostima.
  • Predmet pravnog posla - činidbe na koje se pravni posao odnosi. Mogu se sastojati u davanju (dare), činjenju (facere), nečinjenju (non facere) ili trpljenju (pati). Predmet mora biti moguc (objektivno i subjektivno), dopušten i određen, odnosno odrediv.
  • Prekomerno oštećenje - situacija koja nastaje: 1. ako su ugovorne strane zaključile dvostrano obavezni ugovor; 2. kada u vreme zaključenja ugovora postoji očigledna nesrazmera uzajamnih davanja i 3. ukoliko je, po pravilu, očigledna nesrazmera nastupila zbog zablude ili prevare jedne ugovorne strane u vreme zaključenja ugovora (u vreme zaključenja ugovora nije znala za pravu vrednost svoje prestacije zbog zablude ili prevare).
  • Prenosivost građanskih prava - mogucnost da se ona voljom njihovog imaoca ili na način određen zakonom, prenose sa jednog na drugog pravnog subjekta.
  • Prevara - namerno izazvana ili održavana zabluda kod jedne strane da bi izjavila određenu volju (za nastanak, izmenu ili prestanak nekog pravnog posla).
  • Prinuda - zabranjena (protivpravna) sila koja se jednoj strani stavlja u izgled ili se na njoj neposredno primenjuje da bi izjavila određenu volju. Prinuda može imati dva oblika: fizičku prinudu i pretnju.
  • Pripadak - sporedna, samostalna i pokretna stvar koju je njen sopstvenik namenio da olakšava ili omogucava korišćenje glavne stvari (res principalis).
  • Prirodni događaji - činjenice koje nastaju delovanjem prirodnih zakona ili na drugi način.
  • Prirodni plodovi - oplodovi koji rganski proizilaze iz neke stvari, ne umanjuju njenu  supstancu, a nastaju bez ulaganja ljudskog rada (npr. divlje kupine, jagode, samoniklo jestivo bilje, trava).
  • Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii) - nebitni sastojak pravnog posla koji mu je svojstven, tako da ga nije nužno unapred predviđati (odgovornost prodavca za pravne i materijalne nedostatke stvari).
  • Prokura - punomoćje kojim privredno društvo ovlašćuje jedno ili više lica za zaključivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa delatnošću društva. Registruje se u Registru. Ne sadrži ovlašćenje za zaključenje koje se odnosi na otuđenje i opterećenje nepokretnosti.
  • Proglašenje nestalog lica za umrlo - vanparnični postupak kojim se nestalo lice, pod pretpostavkama određenim članom 57. ZOVP proglašava da je mrtvo.
  • Prosta stvar - stvar koja je prirodna jedinstvena (organska) celina (npr. živa životinja, biljka, dijamant).
  • Publicijanska tužba (actio Publiciana) - svojinska tužba kojom kvalifikovani držalac stvari zahteva vracanje stvari od držaoca kod koga se nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.
  • Punomoćnik po zaposlenju - lice koje se smatra ovlašćeno na preduzimanje pravnih radnji, u ime i za račun vlastodavca, samom činjenicom što za njega faktički vrši određene radne dužnosti i poslove iz kojih, po redovnom toku stvari, proizilazi i ovlašćenje za zaključenje, a eventualno, i ispunjenje određenih ugovora.
  • Punomoćstvo - ugovor između vlastodavca i punomoćnika kojim se punomoćnik obavezuje da uz naknadu ili besplatno, u ime (i za račun) vlastodavca, preduzima određene pravne poslove, tako da oni neposredno obavezuju vlastodavca i drugu ugovornu stranu. Punomoćnik može biti fizičko ili pravno lice.

  • Radnje - aktivna ili neaktivna ljudska ponašanja na koja je dužnik obavezan poveriocu u obligacionom odnosu. Mogu se sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju i razvrstati na: 1) dozvoljene  i 2) nedozvoljene.
  • Ravnopravnost strana - princip po kome se svi učesnici građanskopravnog odnosa stavljaju u jednak položaj. U tom odnosu volja jedne strane nije potčinjena volji druge.
  • Redovan održaj - sticanje prava svojine na osnovu savesne i zakonite državine koja je trajala zakonom određeno vreme.
  • Redovna cenaž (pretium comune) - normalna cena koja važi na tržištu, tvrđuje se po objektivnom kriterijumu.
  • Registarsko založno pravo - založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje upisom u registar dok stvari ostaju u državini dužnika (treceg lica koje zalaže stvar za dužnika).
  • Rekadentnost prava svojine (ius recadentiae) - elastičnost prava svojine: osobina prava svojine da dobija ponovo puni obim kad prestanu njena ograničenja (npr. stvar je bila data na poslugu, u zakup, na njoj je konstituisana hipoteka, ručna zaloga ili ustanovljeno plodouživanje, službenost).
  • Reivindikaciona tužba - svojinska tužba koju sudu podnosi vlasnik individualno određene stvari koji je prestao biti njen držalac protiv držaoca stvari. Da bi tužbeni zahtev bio usvojen tužilac mora dokazati da na stvari čiji povracaj traži ima pravo svojine, kao i da se stvar nalazi u faktičkoj vlasti tuženog.
  • Relativna prava - građanska prava koja nastaju i deluju između tačno određenih lica (inter partes). Ovlašćenja i obaveze tih lica su unapred određene.
  • Rezolutivni (raskidni) uslov - uslov koji deluje na punovažno zaključeni pravni posao tako da nastupanjem (ispunjenjem) uslova pravni posao prestaje, a ako ne nastupi on ce i dalje delovati.
  • Rok (dies) - slučajni sastojak pravnog posla određen voljom ugovornih strana kojim dejstvo pravnog posla nastaje od određenog trenutka u vremenu ili traje do određenog trenutka u vremenu.
  • Rušljiv (relativno ništav) - pravni posao koga je zaključila ograničeno poslovno sposobna strana, kad je pri njegovom zaključenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to zakonom ili drugim propisom određeno. Rušljivost može isticati strana u čijem je interesu ona ustanovljena u određenom roku.
  • Ručna zaloga (pignus) - založno pravo na pokretnoj stvari koje nastaje predajom stvari založnom poveriocu sa ciljem obezbeđenja duga dužnika.

 

  • S