RADNI
ODNOSI
Prava
i obaveze iz radnih odnosa uređuju se:
- domaćim zakonima – Zakon
o radu ("Službeni glasnik RS", br. 24/2005 i 61/2005)
- međunarodnim konvencijama – konvencije Međunarodne organizacije
rada
- kolektivnim ugovorima – opštim i granskim
Zaposleni,
u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje je u radnom
odnosu kod poslodavca.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, jeste domaće, odnosno
strano pravno ili fizičko lice koje zapošljava, odnosno
radno angažuje, jedno ili više lica.
OSNOVNA
PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH I POSLODAVACA
OSNOVNA
PRAVA ZAPOSLENIH.
- Zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, bezbednost
i zaštitu života i zdravlja na radu, zdravstvenu zaštitu,
zaštitu ličnog integriteta i druga prava u slučaju bolesti,
smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, materijalno
obezbeđenje za vreme privremene nezaposlenosti, kao i pravo
na druge oblike zaštite, u skladu sa zakonom i opštim aktom.
- Zaposlena žena ima pravo na posebnu zaštitu za vreme trudnoće
i porođaja.
- Zaposleni ima pravo na posebnu zaštitu radi nege deteta,
u skladu sa ovim zakonom.
- Zaposleni mlađi od 18 godina života i zaposleni invalid
imaju pravo na posebnu zaštitu.
- Zaposleni neposredno, odnosno preko svojih predstavnika,
imaju pravo na udruživanje, učešće u pregovorima za zaključivanje
kolektivnih ugovora, mirno rešavanje kolektivnih i individualnih
radnih sporova, konsultovanje, informisanje i izražavanje
svojih stavova o bitnim pitanjima u oblasti rada.
- Zaposleni, odnosno predstavnik zaposlenih, zbog aktivnosti
iz stava 1. ovog člana ne može biti pozvan na odgovornost,
niti stavljen u nepovoljniji položaj u pogledu uslova rada,
ako postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
OSNOVNE OBAVEZE ZAPOSLENIH:
- da savesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi;
- da poštuje organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca,
kao i uslove i pravila poslodavca u vezi sa ispunjavanjem
ugovornih i drugih obaveza iz radnog odnosa;
- da obavesti poslodavca o bitnim okolnostima koje utiču
ili bi mogle da utiču na obavljanje poslova utvrđenih ugovorom
o radu;
- da obavesti poslodavca o svakoj vrsti potencijalne opasnosti
za život i zdravlje i nastanak materijalne štete.
OSNOVNE OBAVEZE POSLODAVCA:
- da zaposlenom za obavljeni rad isplati zaradu, u skladu
sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu;
- da zaposlenom obezbedi uslove rada i organizuje rad radi
bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, u skladu
sa zakonom i drugim propisima;
- da zaposlenom pruži obaveštenje o uslovima rada, organizaciji
rada, pravilima iz člana 15. tačka 2) ovog zakona i pravima
i obavezama koje proizlaze iz propisa o radu i propisa o
bezbednosti i zaštiti života i zdravlja na radu;
- da zaposlenom obezbedi obavljanje poslova utvrđenih ugovorom
o radu;
- da zatraži mišljenje sindikata u slučajevima utvrđenim
zakonom, a kod poslodavca kod koga nije obrazovan sindikat
od predstavnika koga odrede zaposleni.
ZASNIVANJE
RADNOG ODNOSA
Radni
odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina
života i ispunjava druge uslove za rad na određenim poslovima,
utvrđene zakonom, odnosno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji
poslova.
Radni odnos sa licem mlađim od 18 godina života može da
se zasnuje uz pismenu saglasnost roditelja, usvojioca ili
staraoca, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, moral
i obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom.
Lice mlađe od 18 godina života može da zasnuje radni odnos
samo na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa kojim
se utvrđuje da je sposobno za obavljanje poslova za koje
zasniva radni odnos i da takvi poslovi nisu štetni za njegovo
zdravlje.
UGOVOR O RADU
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu zaključuju zaposleni i poslodavac.
Ugovor o radu smatra se zaključenim kad ga potpišu zaposleni
i direktor, odnosno preduzetnik.
Ugovor o radu može da se zaključi na neodređeno ili određeno
vreme.
Ugovor o radu u kome nije utvrđeno vreme na koje se zaključuje
smatra se ugovorom o radu na neodređeno vreme.
REŠAVANJE SPOROVA IZ RADNIH ODNOSA
Sporovi
iz radnih odnosa rešavaju se mirnim putem (videti: Zakon
o mirnom rešavanju radnih sporova) ili u parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku.
Radni spor pred sudom ima karakter hitnog spora.
U toku postupka sud može, ne samo po predlogu, već i po
službenoj dužnosti odrediti privremene mere koje se primenjuju
u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja
ili radi otklanjanja nenaknadive štete.
Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu
stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga.
Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena
posebna žalba.
Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje neke činidbe odrediti
rok od osam dana za njeno izvršenje.
Rok za izjavljivanje žalbe u parnicama iz radnih odnosa
iznosi osam dana.
Revizija je dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju,
postojanju i prestanku radnog odnosa.